Premijer Milojko Spajić kazao je, odgovarajući na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore, da sumnjivi likovi nikada više neće ulagati u Crnu Goru, te da lično za to garantuje i da sporazumi služe kao osiguranje da neće biti korupcije. Ističe da UAE kao država stoji iza svojih investitora, garantujući kredibilitet i kvalitet ulaganja.

Foto: YouTube screenshot/Skupština Crne Gore 

Predstavnik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.

“Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku”, pitao je Nurković.

Spajić je kazao da je Crna Gora infrastrukturno potpuno nerazvijena, a zahtjevi su daleko veći od onoga što mogu da istrpe naši putevi i aerodromi.

“Kada na to dodamo zapuštenu željeznicu, koju sada počinjemo da rekonstruišemo, i neiskorišćene potencijale Luke Bar, onda je jasno da je naša ekonomija dostigla u neku ruku limit. U takvoj situaciji, a sa motivom da u što skorijem roku dođemo do prosjeka Evropske unije, kada govorimo o ekonomiji, nemamo nikakvog izbora – ključnu infrastrukturu moramo da gradimo”, kazao je Spajić.

Istina, dodaje, radimo to konzervativno, pažljivo vodeći računa o zaduženju, kako bi maksimalno amortizovali uvećanje javnog duga, koji je dostigao aktuelni nivo zahvaljujući dominantno lošoj ekonomskoj politici Vlada prije 2020. koje su se zaduživale kako bi isplaćivale plate i socijalna davanja.

“Trenutna zaduženja su isključivo sa ciljem vraćanja dugova, koji nijesu nastali tokom mandata ove Vlade, i izgradnju infrastrukture neophodne za rast ekonomije. Na toj liniji je pomjeren početak radova na drugoj dionici auto-puta, da bi iskoristili grant Evropske unije i izuzetno povoljne kredite EBRD-ija, sa najmanjim uticajem na povećanje javnog duga. U sličnom aranžmanu ćemo nastaviti da unapređujemo puteve, kroz partnerstva sa kredibilnim organizacijama iz prijateljskih zemalja”, kazao je Spajić.

Ističe da će određena sredstva za izgradnju infrastrukture biti dostupna kroz Plan rast, a želja im je da dobar dio potrebnog novca nastavljamo da osiguravamo kroz grantove Evropske komisije.

“Uz to trudićemo se da Kapitalni budžet raste iz godine u godinu, kako bi se određene dionice finansirale direktno od naših sredstava. Takođe, uvjeravam vas da ćemo na kraju dodatna sredstva uvijek osiguravati povoljnim kreditnim aranžmanima kroz međudržavne ugovore. Dodatno, naglašavam da Vlada preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme ostvarive kroz javno privatno partnerstvo, koje ima veliki potencijal. Tu želimo da investitore motivišemo  kreiranjem strateških okvira, kako bi efikasnom administracijom privukli dodatna  privatna ulaganja”, zaključio je Spajić.