Baterija koju ne treba puniti, već hraniti – tako nešto razvio je tim stručnjaka iz Švajcerske. Riječ je o inovativnoj biobateriji od gljivica, koja se ne puni električnom energijom, već hranjivim stvarima. Ova ekološki prihvatljiva baterija proizvodi se pomoću 3D printera te je potpuno netoksična i biorazgradiva.

Foto: YouTube screenshot/ Empa-TV

Biobaterija od gljivica sastoji se od anode i katode, a koje se izrađuju posebnom tintom na bazi celuloze. Anoda sadrži ćelije kvasca dok je katoda naseljena gljivom imena krembjelkasta raznocijevka.

Ove dvije gljive međusobno djeluju kroz metaboličke procese: kvasac oslobađa elektrone, a krembjelkasta raznocijevka proizvodi enzim koji te elektrone prenosi i omogućava proizvodnju struje.

Kako objašnjavaju iz Šviajcerskog saveznog laboratorija za nauku o materijalima i tehnologiju (EMPA), koji je razvio ovu bateriju, za razliku od dosadašnjih mikrobioloških gorivnih ćelija, a koje su se oslanjale na bakterije, ovo je prvi put da su dvije vrste gljiva uspješno kombinovane za stvaranje električne energije, piše Tagesschau. Djelovi baterije spojeni su pomoću voska, što dodatno doprinosi njenoj potpunoj biorazgradivosti.

Vrlo zahtjevne gljivice

Pronalaženje najboljih kombinacija gljiva bio je velik izazov zanaučnike. Samo EMPA u Dübendorfu blizu Züricha ima oko 1000 vrsta gljiva te su nove kombinacije iznova i iznova testirane. A ni uzgoj gljiva nije bez izazova, kaže mikrobiologinja Carolina Reyes iz EMPA-e.

"To su prilično zahtjevna stvorenja, ali nasreću, zahvaljujući našem inkubatoru, možemo zadovoljiti različite potrebe', rekla je Reyes. Pritom se gljive koje zahtijevaju posebno visoku razinu kisika češće moraju mućkati. A uz sve to zahtijevaju posebne uslove u pogledu temperature i vlažnosti. Nakon što se umiješaju u tintu za anodu i katodu i premažu voskom, biobaterija je prilično jednostavna za održavanje. Ako se osuši, može se čuvati nekoliko dana, a aktivira se dodavanjem tekućih hranjivih stvar."–  na mjestu upotrebe.

Same se razgrađuju

Iako ove baterije trenutno ne mogu proizvoditi velike količine energije, dovoljno su snažne za napajanje senzora koji mjere temperaturu i vlagu u okolini. No industrijski sektor već pokazuje interes za ovu tehnologiju, posebno u poljoprivredi i istraživačkim projektima na udaljenim lokacijama.

Međutim još nije jasno kad bi se biobaterije mogle masovno proizvoditi izvan laboratorija. Njihova upotreba uopšteno je idealna za udaljena područja, u kojima ih je generalno logistički i finansijski teško ponovo skupiti i reciklirati.

Jer jedna od najvećih prednosti ove baterije činjenica je da se nakon upotrebe potpuno razgrađuje - i to vrlo brzo. Ako nakon nekoliko dana više ne proizvodi struju, malo-pomalo se razgrađuje i zato što gljive koriste celulozu sadržanu  kao izvor hranjivih materija.

Naučnici tim iz Švajcerskoj sada radi na istraživanju novih vrsta gljiva i materijala, te na poboljšanju sastava tinte kako bi se povećalo efikasnost i trajnost ovih baterija. Direktor projekta, Carolina Reyes i Gustav Nyström, vjeruju da potencijal gljiva u energetici i industriji još nije dovoljno istražen, te da njihova otkrića mogu donijeti revoluciju u održivim izvorima energije.