Subota, 05.04.2025 | 20:57
IZVOR: The Guardian, N1 Beograd

Osam namirnica koje bi mogle da NESTANU zbog KLIMATSKIH promjena

Da li biste mogli bez ovih osam namirnica?




Foto: Ilustracija/ Pexels

Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, mogli biste uskoro primijetiti posljedice globalnog zagrijavanja čim otvorite frižider.

Uticaj klimatskih promjena

To je čudno pitanje, ali sve relevantnije. Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vrijedi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo ređe – ili da ih potpuno izbacimo.

Generalno gledano, poljoprivreda je osetljiva. Nije kraj svijeta – ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju“, smatra Dejvid Lobel, zamjenika direktora Centra za bezbjednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford.

Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže – napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, prenosi The Guardian.

„Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže“, kaže on.

Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.

Lobel već primjećuje efekte klimatskih promjena na neke usjeve. Na primjer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promjene klime već pogađaju.

Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cijena hrane.

Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:

Kukuruz (i životinje koje ga jedu)

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz – porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.

To ne pogađa samo odeljak za povrće u supermarketu – većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.

Lobel navodi da promjene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri poslednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promena.

Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrijavanja.

Kafa

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Povišene temperature i promjena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice „kafene rđe“ i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cijene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.

Ni Afrika nije pošteđena – očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.

Čokolada

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.

Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci vjeruju da njihove nestašice mogu podstaći svijest o klimatskim promjenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.

Plodovi mora

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Klimatske promene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme – na primjer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.

Kisjelost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.

Većina riba sporo se prilagođava ovim promenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka sjeveru, ali to remeti lokalne ekosisteme.

Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.

Javorov sirup

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Vlažnije zime i suva leta dodatno opterećuju šećerni javor – drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.

Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomjeraju sezonu berbe ranije – možda čak i za cio mjesec do kraja ovog vijeka.

USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti severnije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će vjerovatno izumrijeti.

„Drveće neće nestati u potpunosti“, kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.

Pasulj

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promjenama. Više temperature remete cvjetanje i formiranje sjemena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti usjeve.

„Pasulj je jako osjetljiv na klimu“, kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.

Trešnje

Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtevaju hladne noći za uspešno cvetanje. Na zapadnoj obali SAD, gdje se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvjetanje i manji prinos.

Nepravilno hladno vrijeme takođe pravi štetu – u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.

Vino

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Zbog klimatskih promjena vino će vjerovatno poskupjeti. Studija iz 2013. godine predviđa „velike geografske pomake“ u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Sjeverna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će „idealno grožđe“ postati pokretna meta.

Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.

Pitanje „terroir-a“ – specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime – takođe je ugroženo.

Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati „termalni šok“ i promjeniti ukus vina. Dobra vijest je da više šećera u grožđu znači jače vino – pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Lekiću blokirali vrijednu imovinu u sedam gradova

Srijeda, 18.11.2026 | 08:28

Odlučujući o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva od 1. septembra ove godine, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović donio je rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja u predmetu protiv advokata Damira Lekića, koga SDT tereti za pranje novca, piše portal Dan.

SPOJ umjetnosti pokreta i baleta - Gosti uživali u posebnom performansu na gala večeri GORKOG LISTA

Utorak, 17.11.2026 | 23:30

Tradicionalno gala veče Gorkog Lista, prvi put je održano u Podgorici, u Kristalnoj dvorani hotela Hilton.

Čupić predložen za predsjednika Skupštine Srbije

Srijeda, 18.11.2026 | 08:41

Poslanik Studentske liste Aleksandar Čupić i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Stojan Radenović kandidati su za predsjednika Narodne Skupštine Srbije, prenosi N1.

Borovinić Bojović: Koncept Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu

Srijeda, 18.11.2026 | 08:56

Savremeni izazovi zahtijevaju drugačiji pristup javnim politikama, zasnovan na saradnji institucija i razumijevanju neraskidive povezanosti zdravlja čovjeka sa prirodnim okruženjem, poručila je potpredsjednica Vlade za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji "One Health - Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili "Gorica“.

Kopman: Poglavlja spremna, odluke tek slijede

Srijeda, 18.11.2026 | 08:24

Evropska komisija procijenila je da je Crna Gora ispunila sve što je neophodno i sada je na državama članicama EU da završe pregovarački proces, a mi u tome pomažemo, rekao je generalni direktor Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo Evropske komisije Gert Jan Kopman.

CNP: „Gidionov čvor“ sjutra i u petak na Sceni Studio

Srijeda, 18.11.2026 | 18:10

Predstava „Gidionov čvor“, koju je prema tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, biće izvedena sjutra i u petak, 19. i 20. novembra, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, s početkom u 20 sati.

NE ZABORAVITE KIŠOBRANE - U ČETVRTAK nas očekuju KIŠA, PLJUSKOVI i OVE TEMPERATURE

Srijeda, 18.11.2026 | 15:42

U četvrtka nas očekuje pretežno oblačno vrijeme, sa povremenom kišom tokom većeg dijela dana.

Mićović: Hoće li Perić podnijeti krivičnu prijavu i protiv Agencije zbog dozvola za Bulevar Velje brdo?

Srijeda, 18.11.2026 | 15:36

Predsjednica Kluba odbornika Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Anđela Mićović poručila je da se, nakon izdavanja dozvola za izgradnju Bulevara Velje brdo, postavlja pitanje da li će gospodin Perić podnijeti krivičnu prijavu i protiv Agencije za zaštitu životne sredine.

Prijavite se: Seminar „Radni odnosi i HR – novine i primjena u praksi“ od 25. do 27. novembra u Bečićima

Srijeda, 18.11.2026 | 15:20

Centar za ekonomiju i tehnologiju, u saradnji sa Unijom poslodavaca Crne Gore, organizuje seminar „Radni odnosi i HR – novine i primjena u praksi“, 25–27. novembra 2026. u hotelu Tara u Bečićima.

Grupa Triglav potvrdila prognozu poslovnih rezultata za prvih devet mjeseci 2026. godine

Srijeda, 18.11.2026 | 15:12

Grupa Triglav potvrđuje svoju godišnju prognozu poslovnog rezultata za prvih devet mjeseci 2026. godine.

Crna Gora i SAD jačaju energetsku saradnju, u fokusu Jadransko-jonski gasovod

Srijeda, 18.11.2026 | 15:00

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države potpisale su Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, čime se otvaraju mogućnosti za razvoj elektroenergetske i gasne infrastrukture, uključujući Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao i za privlačenje novih investicija, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Četiri osobe osumnjičene za NELEGALNU GRADNJU na Žabljaku

Srijeda, 18.11.2026 | 14:53

Iz Uprave policije (UP) saopštili su da je u zajedničkoj akciji policije, inspekcije i tužilaštva na Žabljaku tokom ove i prošle godine kontrolisano oko 200 objekata, te da su podnijete krivične prijave zbog nelegalne gradnje. Navode da su juče podnijete krivične prijave protiv četiri osobe.

Postignut dogovor: Bivšim radnicima “Košute” uskoro se rješava pitanje dokupa staža

Srijeda, 18.11.2026 | 14:30

Bivšim radnicima nekadašnje Industrije modne obuće „Košuta“ uskoro bi trebalo da bude riješeno pitanje dokupa radnog staža, kazala je predstavnica radnika Dijana Vujović, nakon sastanka sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naidom Nišić.

Tokom prazničnih dana 409 inspekcijskih nadzora i 233.710 eura kazni

Srijeda, 18.11.2026 | 13:55

Tokom trodnevnih pojačanih inspekcijskih kontrola povodom Njegoševog dana obavljeno je 409 nadzora širom Crne Gore, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 333 prekršajna naloga u ukupnom iznosu 233.710 eura, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Nikšićanin osumnjičen za zelenaštvo: Uzeo Podgoričaninu telefon nakon što mu je vratio dug

Srijeda, 18.11.2026 | 13:51

Tivatska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv B.Đ. (24) iz Nikšića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo , saopšteno je iz Uprave policije.