Subota, 05.04.2025 | 20:57
IZVOR: The Guardian, N1 Beograd

Osam namirnica koje bi mogle da NESTANU zbog KLIMATSKIH promjena

Da li biste mogli bez ovih osam namirnica?




Foto: Ilustracija/ Pexels

Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, mogli biste uskoro primijetiti posljedice globalnog zagrijavanja čim otvorite frižider.

Uticaj klimatskih promjena

To je čudno pitanje, ali sve relevantnije. Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vrijedi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo ređe – ili da ih potpuno izbacimo.

Generalno gledano, poljoprivreda je osetljiva. Nije kraj svijeta – ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju“, smatra Dejvid Lobel, zamjenika direktora Centra za bezbjednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford.

Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže – napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, prenosi The Guardian.

„Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže“, kaže on.

Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.

Lobel već primjećuje efekte klimatskih promjena na neke usjeve. Na primjer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promjene klime već pogađaju.

Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cijena hrane.

Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:

Kukuruz (i životinje koje ga jedu)

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz – porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.

To ne pogađa samo odeljak za povrće u supermarketu – većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.

Lobel navodi da promjene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri poslednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promena.

Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrijavanja.

Kafa

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Povišene temperature i promjena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice „kafene rđe“ i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cijene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.

Ni Afrika nije pošteđena – očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.

Čokolada

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.

Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci vjeruju da njihove nestašice mogu podstaći svijest o klimatskim promjenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.

Plodovi mora

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Klimatske promene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme – na primjer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.

Kisjelost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.

Većina riba sporo se prilagođava ovim promenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka sjeveru, ali to remeti lokalne ekosisteme.

Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.

Javorov sirup

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Vlažnije zime i suva leta dodatno opterećuju šećerni javor – drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.

Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomjeraju sezonu berbe ranije – možda čak i za cio mjesec do kraja ovog vijeka.

USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti severnije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će vjerovatno izumrijeti.

„Drveće neće nestati u potpunosti“, kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.

Pasulj

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promjenama. Više temperature remete cvjetanje i formiranje sjemena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti usjeve.

„Pasulj je jako osjetljiv na klimu“, kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.

Trešnje

Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtevaju hladne noći za uspešno cvetanje. Na zapadnoj obali SAD, gdje se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvjetanje i manji prinos.

Nepravilno hladno vrijeme takođe pravi štetu – u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.

Vino

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Zbog klimatskih promjena vino će vjerovatno poskupjeti. Studija iz 2013. godine predviđa „velike geografske pomake“ u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Sjeverna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će „idealno grožđe“ postati pokretna meta.

Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.

Pitanje „terroir-a“ – specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime – takođe je ugroženo.

Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati „termalni šok“ i promjeniti ukus vina. Dobra vijest je da više šećera u grožđu znači jače vino – pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Marija Vuković U ČETRTAK NASTUPA na Svjetskom prvenstvu

Srijeda, 17.09.2025 | 21:40

Crnogorska rekorderka u skoku uvis Marija Vuković nastupiće sjutra u kvalifikacijama na Svjetskom prvenstvu u Tokiju.

Novo otkriće: Psi bi uskoro mogli dobiti terapiju PROTIV STARENJA

Srijeda, 17.09.2025 | 21:26

Psi u prosjeku žive između 10 i 13 godina, pa je razumljivo da mnogi vlasnici žele svojim četveronožnim prijateljima osigurati više zdravih i aktivnih godina.

Izgledate STARIJE? Možda je kriva neka od ovih navika

Srijeda, 17.09.2025 | 20:35

Svakodnevne odluke o ishrani, kretanju, snu i nošenju sa stresom presudno utiču na to kako starimo, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 53 stručnjaka, među njima doktori,  dijetetičari i farmaceuti.

Šarec: Izgradnja kolektora u Botunu NEOPHODNA za zaštitu životne sredine i dobrobit građana

Srijeda, 17.09.2025 | 20:25

Ustavni sud ne smije da se dijeli između partija, taj sud je nešto sveto i bez njega nema istinske demokratije niti reforme u pravosuđu, kazao je za emisiju "Globus" izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.

Nova studija pokazala zašto je dobro imati KUĆNOG LJUBIMCA

Srijeda, 17.09.2025 | 19:54

Bez obzira na to da li ste tužni, ljuti, umorni ili pod stresom, kada ugledate svog kućnog ljubimca, raspoloženje vam se automatski popravlja.

Asteroid za koji se PREDVIĐALO da može udariti u Zemlju prolazi sjutra pored naše planete

Srijeda, 17.09.2025 | 19:31

"Potencijalno opasan" asteroid (2025 FA22), veličine nebodera, proletjet će blizu Zemlje brzinom većom od 38.000 km/h u četvrtak, 18. septembra.

Čarapić: IZBOR SUDIJA Ustavnog suda da protekne bez trulih političkih kompromisa

Srijeda, 17.09.2025 | 19:18

Pokretu Evropa sad jeste cilj da se izaberu sudije Ustavnog suda i da Crna Gora ima kompletan i funkcionalan Ustavni sud, poručio je u emisiji “Kontakt” na Radio-televiziji Nikšić šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić, komentarišući neusvajanje dnevnog reda na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, na kojoj je trebalo da se raspravlja o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju te sudske instance.

DPS Pljevlja: Dok Vraneš širi PODJELE, vrijeđa građane i potkopava državne interese, PES kukavički ćuti

Srijeda, 17.09.2025 | 19:11

Dok predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš širi podjele, vrijeđa građane i potkopava državne interese, PES kukavički ćuti, saopštio je Opštinski odbor DPS Pljevlja.

Krivokapić: ZNAO sam danima ranije za Đurišićev spomenik, to nije smjelo da se desi, nadležni nijesu htjeli da reaguju

Srijeda, 17.09.2025 | 18:57

Bivši premijer Zdravko Krivokapić istakao je kako je bio iznenađen što je 2020. bio predložen na tu funkciju, te da je u jednom momentu ideja bila da to bude Dritan Abazović.

Suljević: UBRZAN RAZVOJ sjevera ključni zadatak Ministarstva

Srijeda, 17.09.2025 | 18:28

Ministar regionalno-investicionog razvoja Ernad Suljević, prisustvovao je danas 81. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Govorio je o Izvještaju o realizaciji Strategije regionalnog razvoja Crne Gore za period 2023–2027. godina, za 2023. i 2024. godinu.