Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 76. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila amandmane na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Foto: Vlada Crne Gore/Bojan Gnjidić 

Predloženim amandmanima (kojih je 20), ocijenili su iz Vlade, pojednostavljen je način pristupa informacijama kada je zahtjev podnijet elektronskim putem i kada organ odluči udovoljiti zahtjevu (pod uslovom da podnosilac zahtjeva izričito ne insistira na donošenju rješenja).

"U cilju usklađivanja Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama sa Direktivom o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora iz 2003 godine (Direktiva 2003/98/EU) i njenim izmjenama iz 2013. godine (Direktiva 2013/37/EU), izrađen je predlog novih amandmana na Predlog zakona kako bi se regulisala između ostalog i pitanja ponovne upotrebe informacija, informacija iz javnih preduzeća, istraživačkih organizacija i organizacija koje finansiraju istraživanja, zatim dozvola za ponovnu upotrebu informacija kao i isključiva prava u postupku za ponovnu upotrebu informacija"  pojasnili su iz Vlade.

Podsjećaju i da kroz postojeći Predlog zakona cijelishodno je i ekonomično rješenje upravo objavjivanje podataka na postojećem portalu otvorenih podataka, gdje se zadovoljava načelo Direktive da sadržaji javnog sektora kojima se može pristupiti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom treba da budu besplatni za korišćenje.

"Cilj ovoga je da se omogući većem broju malih i srednjih preduzeća i novih preduzeća da uđu na nova tržišta u pružanju proizvoda i usluga koristeći više podataka u stvarnom vremenu, dostupnih u otvorenom formatu. U cilju usklađivanja Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama sa pravnim tekovinama Evropske unije prevashodno sa Arhuškom konvencijom, amadmanima na Predlog zakona se reguliše i oblast zaštite i očuvanja životne sredine. U tom smislu, Crna Gora je već u značajnoj mjeri harmonizovala svoj normativni okvir sa Arhuskom konvencijom donošenjem Zakona o životnoj sredini, u kojem je definisano šta su ekološke informacijek kao i obaveza proaktivnog objavljivanja informacijama u postupku po zahtjevu. Pored usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije, treba imati u vidu i druge međunarodne standarde, prije svega dokumenta Savjeta Evrope i prakse Evropskog suda za ljudska prava. S tim u vezi što se tiče Tromso konvencije, tj. Konvencije Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima izričita je da se formalnosti za ostvarivanje pristupa informacji treba svesti na minimum, te se kroz predložene amandmane usklađuju odredbe Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama", stoji u saopštenju. 

Takođe, donijeta je i Uredba o izmjeni Uredbe o uslovima i kriterijumima objavljivanja liste poreskih dužnika.

"U cilju poštovanja načela jednakosti, predloženom uredbom propisuje se obaveza da poreski organ kvartalno objavljuje listu 200 najvećih poreskih dužnika sa najvećim poreskim dugom po svim poreskim oblicima, prema evidenciji Poreskog organa na dan izrade liste, koji dospjele poreske obaveze nijesu izmirili u rokovima propisani zakonom, kao i listu od 100 najvećih poreskih dužnika za koje je pokrenut stečajni postupak. Implementacijom predložene uredbe vrši se poboljšanje postojećih rješenja koja će imati uticaja na poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika, što bi se u krajnjem odrazilo na ukupnu fiskalnu, finansijsku i makroekonomsku stabilnost države",  kazali su iz Vlade.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti akcionarskog društva "Crnogorska plovidba" – Kotor.

Usvojena je i Informacija o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju između Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Marokanskog instituta za diplomatska istraživanja pri Ministarstvu vanjskih poslova afričke saradnje i marokanskih iseljenika Kraljevine Maroko s Predlogom memoranduma. obuhvataju naizmjenično organizovanje konferencija u korist diplomata i druge oblike saradnje dogovorene zajedničkim konsultacijama.

Vlada je usvojila i Informaciju o potrebi sufinansiranja rada Komisije za antidoping.

"Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo sporta i mladih da sredstva u iznosu od 150.000 eura preusmjeri na žiro račun Komisije za antidoping, kako bi se stvorili neophodni uslovi za nastavak rada Komisije i završetak započetih aktivnosti na realizaciji obaveza iz međunarodne i domaće agende u oblasti antidopinga. Na sjednici je naglašeno da je Komisija za antidoping važno tijelo u sistemu sporta Crne Gore čija je uloga zaštita integriteta sportske oblasti kroz kontrolu sportista vezano za potencijalno korišćenje nedozvoljenih supstanci. Navedena obaveza proizilazi iz Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu kao i Svjetskog antidoping kodeksa. Crna Gora je i članica Svjetske antidoping agencije koja prati implementaciju obaveza u oblasti borbe protiv dopinga. U slučaju izostanka impementacije navedenih obaveza, kazne su uglasvnom zabrana učešća sportistima na međunarodnim takmičenjima",  zaključuju iz Vlade.