Vlada Crne Gore usvojila je Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035. kojom se pokreće sveobuhvatna transformacija obrazovnog sistema, a već u naredne dvije godine biće investirano više od 145 miliona eura za implementaciju kljucnih mjera, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta MPNI.

 

Foto: Arhiva/Kolektiv.me

Naglašavaju da će najveći dio sredstava biti usmjeren na izgradnju objekata u okviru obrazovnog sistema, čime se stvaraju preduslovi za modernizaciju i kreiranje obrazovnog sistema u skladu sa najsavremenijim EU praksama.

“Takođe, biće pokrenut proces sveobuhvatne reforme nastavnih planova i programa na način da oni odgovore potrebama savremenog društva i omoguće da djeca i adolescenti steknu znanja i vještine koje su im potrebne za dalje učenje i napredovanje, ali i omoguće bolju zapošljivost i opštu životnu dobrobit. Kvalitet nastave biće unaprijeđen kroz obuku velikog broja nastavnika u različitim oblastima, uključujući primjenu digitalnih alata, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece, pružanje podrške djeci iz osjetljivih grupa, primjenu principa pravičnog i na jasnim standardima oslonjenog ocjenjivanja, itd”, kažu u MPNI.

Strategija se, ističu, odnosi  na sve nivoe obrazovanja – od ranog i predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih – i ima za cilj stvaranje inkluzivnog, pravednog i savremenog sistema koji odgovara potrebama djece, mladih i društva u cjelini.

Četiri ključna strateška cilja obuhvataju:

1.Kvalitet i pravičnost – pružanje obrazovanja koje odgovara individualnim potrebama svakog djeteta, sa posebnim fokusom na djecu iz ranjivih grupa, uključujući Rome i Egipćane, djecu sa smetnjama u razvoju, izbjeglice i djecu iz drugih govornih podrucja, kao i djecu iz porodica ugroženih siromaštvom.

2.Osnaživanje nastavnika i škola – unapređenje inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika, te podizanje ugleda i profesionalne autonomije prosvjetnih radnika.

3.Efikasno upravljanje i finansiranje – uvođenje mehanizama za razvoj politika i reformskih aktivnosti zasnovanih na dokazima, efikasnija upotreba budžetskih sredstava i veća odgovornost institucija na svim nivoima.

4.Modernizacija infrastrukture i digitalna transformacija- rekonstrukcija i izgradnja škola po savremenim standardima koji omogućavaju kvalitetno i inkluzivno obrazovanje, digitalizacija nastavnog procesa i upravljačkih sistema, te integracija zelenih vještina i klimatske otpornosti u obrazovanje.

Ključne reformske oblasti koje će se sprovoditi u naredne dvije godine uključuju:

•Unapređenje kurikuluma i uvođenje novih modela učenja koji podstiču kritičko mišljenje, rješavanje problema, digitalne vještine, socijalne i emocionalne vještine i građanske kompetencije;

•Kreiranje uslova za uspostavljenje sistema cjelodnevne škole, u kojoj učenici dobijaju ne samo formalno obrazovanje, već i dodatnu podršku, vannastavne aktivnosti i kvalitetno slobodno vrijeme;

•Digitalna transformacija obrazovnog sistema kroz razvoj digitalnih udžbenika, učenja na daljinu i podršku za digitalnu pismenost i bezbjedno, svrsishodno i inkluzivno korišćenje digitalnih tehnologija.

•Jačanje inkluzije kroz podršku nastavnicima za rad sa djecom iz osjetljivih grupa, rano prepoznavanje i pružanje podrške svoj djeci kojima je potrebna, obezbjeđivanje asistenata u nastavi, kao i fleksibilnih programa prilagođenih potrebama i sposobnostima djece na način da ona razviju svoj puni potencijal;

•Povezivanje obrazovanja i tržišta rada kroz dualno obrazovanje, veći obim praktične nastave i saradnju s poslodavcima;

•Socijalna i emocionalna podrška učenicima, uključujući mjere za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju nasilja u školama;

•Rodna ravnopravnost u obrazovanju i smanjenje obrazovnog jaza između djevojčica i dječaka, uz borbu protiv stereotipa u udžbenicima i nastavnim praksama;

•Podrška školama u ruralnim sredinama, smanjenje teritorijalnih razlika u dostupnosti i kvalitetu obrazovanja.

“Strategija je nastala kao rezultat u inkluzivnog i konsultativnog procesa u kojem je učestvovalo više od 8.000 osoba – nastavnika, učenika, roditelja, predstavnika civilnog sektora, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica, što garantuje da dokument odražava stvarne potrebe sistema i ima snažno uporište u zajednici”, navode iz MPNI.

Pojašnjavaju da desetogodišnja Strategija teži ravnomjernoj dostupnosti obrazovanja, smanjenju socijalnih i regionalnih razlika i razvoju kompetencija koje pripremaju djecu i mlade za život i rad u savremenom društvu.

“Strategija je razvijena u okviru projekta „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“, koji se sprovodi u partnerstvu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-a i Evropske unije”, zaključuju u MPNI.