Sistemom su upravljali operateri udaljeni više od 3.000 kilometara, iz Njujorka i Gvadalahare, preko interneta. Da li je ovo naš kraj... ili novi početak? Vjerovali ili ne, tek, vještačka inteligencija je pomogla tokom automatizovanog procesa vantjelesne oplodnje.

Foto: Ilustracija/Pixabay

U trenutku kada je sićušni robotski pipak ubrizgao spermatozoid u jajnu ćeliju, svijet je možda tiho zakoračio u novu eru – onu u kojoj ni začeće više ne mora biti djelo ljudske ruke. U Gvadalahari, u Meksiku, rođen je prvi dječak začet zahvaljujući potpuno automatizovanom postupku vantjelesne oplodnje. Ne, ovo nije početak naučnofantastičnog romana. Ovo je početak stvarnosti u kojoj roboti – bukvalno – stvaraju život.

Od neuspjeha do naučnog proboja

Majka djeteta, četrdesetogodišnja žena, prethodno je imala neuspješan pokušaj vantjelesne oplodnje – tada je dobijena samo jedna zrela jajna ćelija, ali nijedan embrion.

Ovaj put, istraživači su odlučili da šansu pruže – robotu. I to ne bilo kakvom – već sofisticiranom sistemu koji samostalno bira, priprema i ubacuje spermatozoid u jajnu ćeliju pomoću laserske preciznosti, prenosi Klix.

Vještačka inteligencija uzima pipetu u svoje ruke

Riječ je o automatizovanom ICSI sistemu (intracitoplazmatska injekcija spermatozoida), koji je razvila kompanija Conceivable Life Sciences iz Njujorka, a predvodio tim sa Univerziteta u Gvadalahari, na čelu sa dr Herardom Mendisabalom Ruizom. Ovaj robotski sistem koristi vještačku inteligenciju kako bi samostalno odabrao najbolji spermatozoid, zatim ga imobilisao laserom i precizno ubacio u jajnu ćeliju – bez ijednog ljudskog pokreta.

Još fascinantnije – sistemom su upravljali operateri udaljeni više od 3.000 kilometara, iz Njujorka i Gvadalahare, preko interneta.
Statistika budućnosti

U ispitivanju je korišćeno osam jajnih ćelija – pet za robotizovanu oplodnju i tri za klasičnu. Jajna ćelija poticala je od 23–godišnje donorke, dok je spermatozoid dao 43–godišnji partner sada već novopečene majke. Robot je uspješno oplodio četiri od pet jajnih ćelija.

Kod klasične metode, sve tri su uspješno oplođene. Ipak, upravo jedan "robotski" embrion bio je izabran za prenos – i devet mjeseci kasnije, svijet je dobio prvu bebu začetu bez ljudske ruke u najvažnijem trenutku.

Šta ovo znači za ljudsku rasu?

"Sistem donosi preciznost, efikasnost i stabilnost rezultata na nivou koji do sada nismo imali", izjavio je Žak Koen, embriolog iz Njujorka. U prosjeku, automatizovani proces po jajnoj ćeliji trajao je desetak minuta, nešto duže nego klasična procedura, ali istraživači vjeruju da će se vrijeme skratiti kako se tehnologija usavršava.

U narednoj fazi, sistem će biti testiran u širem kliničkom ispitivanju, a rezultati će odrediti koliko brzo bi ova tehnologija mogla da postane dio standardne prakse u centrima za vantjelesnu oplodnju širom svijeta.