Nakon trodecenijskog čekanja, suočavanje sa prošlošću – po 100 hiljada eura pomoći za porodice žrtava deportacije izbjeglica, tragičnih događaja u Štrpcima i bombardovanja u Murinu i Tuzima. Prvi put, nakon više od tri decenije, porodice civilnih žrtava ratova ’90-ih, dobiće konkretnu pomoć države, saopštio je šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đ.Cmiljanić

Vlada će pomoći porodicama žrtava tragičnih događaja u Štrpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Tuzima i tokom deportacije izbjeglica sa po 100 hiljada eura – po 50 hiljada eura ove i po 50 hiljada eura naredne godine.

“Država povodom ovih događaja, decenijama unazad, nije uspjela da zaštiti osnovna ljudska prava svojih građana i sve do 44. Vlade nije prepoznat značaj suočavanja sa prošlošću, priznanja propusta, preuzimanja odgovoronosti, potrebe međuljudske solidarnosti i vraćanja povjerenja u državne institucije. Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali se sada simbolički odaje počast otetim i ubijenim putnicima iz voza na stanici Štrpci, 28. februara 1993. – Esadu Kapetanoviću, Iljazu Ličini, Fehimu Bakiji, Šeću Softiću, Rifatu Husoviću, Senadu Đečeviću, Jusufu Rastoderu i Ismetu Babačiću”, rekao je Krvavac.

Kao što je, kako kaže, premijer Spajić obećao prije godinu, država nije zaboravila ni žrtve bombardovanja mosta u mjestu Murino, 30. aprila 1999. godine, Miroslava Kneževića, Oliveru Maksimović, Juliju Brudar, Vukića Vuletića, Milku Kočanovića i Manojla Komatina, kao i Pašku Junčaj, koja je nastradala iste godine tokom bombardovanja u Tuzima.

“Pomoć će dobiti i porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji je deportovan u Crnu Goru 1992. godine, čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni”, dodao je Krvavac.

Dalje navodi da Vlada, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, realizuje obeštećenje poslije usvajanja Informacije Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koje predvodi Damir Gutić i inicijative potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara 2025. godine usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.

“Priznanje patnje porodica civilnih žrtava ratova ’90-ih, institucionalna zaštita, te priznanje propusta i ispravljanje nepravde, obaveza je društva koje baštini vladavinu prava i vrijednosti građanske države”, zaključio je Krvavac.