Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se na Plenarnoj sjednici NATO Parlamentarne skupštine koja se održava u Dejtonu. 

Foto: Kabinet Predsjednika Crne Gore

U svom obraćanju, predsjednik je govorio o lekcijama koje se, trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, mogu izvući iz tragičnog perioda naše zajedničke istorije - razarajućeg rata u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik je istakao da “diplomatija ne smije ostati poslednje sredstvo za rješavanje sukoba, kojem se pribjegava nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba, već da ona mora biti najvažniji instrument za rješavanje sukoba, pogotovo u situacijama kada se razlike čine nepremostive".

“Ako je mir u Bosni i Hercegovini bio dostižan 1995., čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i  1992. godine, da su politički lideri tada pokazali mudrost, dalekovidost i pravi osjećaj odgovornosti", poručio je predsjednik Milatović.

Naglasio je da ga ohrabruje uvjerenje, da poučeno bolnim lekcijama iz prošlosti, sadašnje liderstvo na Balkanu pristupa otvorenim pitanjima sa demokratskom mudrošću i nepokolebljivom posvećenošću njihovom mirnom rješavanju.

„Upravo iz tog razloga moramo ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma - ne samo kao temelja mira u Bosni i Hercegovini, već i kao prelomnog trenutka za širu stabilnost našeg regiona", naveo je Milatović.

Poručio je da posmatrajući širi globalni kontekst, svjedočimo pojavi novih izazova koji prijete da destabilizuju međunarodni poredak kojem smo svi posvećeni.

„Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja upozorenje koje nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti. Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajini, nije samo strateška nužnost, već i moralna obaveza. Ovdje i sada želim izraziti svoju snažnu podršku svim naporima usmjerenim ka što bržem postizanju takvog mira", rekao je Milatović

Takođe, osvrnuo se i na značaj NATO saveza u trenutnim izazovnim vremenima koji, kako je kazao, služi kao garant mira, stabilnosti i bezbjednosti za svaku svoju članicu - temelja bez kojih nije moguće ostvariti istinski i trajni napredak, bilo ekonomski ili bilo koje druge prirode. 

„NATO je, prije svega, odbrambena arhitektura zajedničkih vrijednosti - demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. U svjetlu dubokih transformacija u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi, od suštinskog je značaja da nastavimo jačati naše jedinstvo unutar Alijanse - unapređujući njenu operativnu efikasnost i osiguravajući spremnost za suočavanje sa novim i sve složenijim izazovima“, poručio je predsjednik Milatović.

Ocijenio je da je pristupanje Crne Gore NATO savezu 2017. godine bila važna odluka koja je učinila region Zapadnog Balkana stabilnijim i bezbjednijim.

“U tom kontekstu, ostajemo čvrsto posvećeni jačanju naših odbrambenih kapaciteta – kroz povećanje izdvajanja za bezbjednost i modernizaciju naših oružanih snaga. Potpuno smo svjesni da time ne samo da jačamo kredibilitet našeg članstva u NATO-u, već direktno ulažemo i u sopstvenu bezbjednost i budućnost. Od presudne važnosti je da stojimo zajedno, da vodimo otvoreni dijalog i zajednički radimo za bolju, mirniju i svjetliju zajedničku budućnost svih nas. Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj prekretnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije. Kao predvodnik, Crna Gora teži da bude primjer, a kao dobar susjed, da utaba put za čitav region. Jer samo kroz jedinstvo možemo izgraditi obećavajuće sjutra za sve nas", zaključio je predsjednik Milatović.