Zemlja će se u narednim sedmicama okretati nešto brže nego inače – toliko da će tri datuma ovog ljeta donijeti nezamjetno, ali mjerljivo kraće dane.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Zbog uticaja Mjeseca na rotaciju Zemlje, očekuje se da će 9. juli, 22. juli i 5. august 2025. godine biti za nijansu kraći – između 1,3 i 1,51 milisekundu u poređenju s uobičajenim danom. Iako prosječan čovjek to neće osjetiti, ovaj fenomen fascinira naučnike koji prate sitne promjene u trajanju dana.

Dan na Zemlji traje oko 86.400 sekundi ili 24 sata – koliko je potrebno da se planeta jednom potpuno okrene oko svoje ose. Međutim, ta rotacija nije uvijek savršeno konstantna. Na nju utiču brojni faktori poput gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca, promjena u Zemljinom magnetskom polju, pa čak i preraspodjela mase na planeti – npr. kroz otapanje ledenih masa ili pomjeranje tektonskih ploča.

Zemlja se, dugoročno gledano, postepeno usporava. Prije oko 1 do 2 milijarde godina, dan je trajao samo 19 sati, što je rezultat tadašnje jače gravitacijske sile Mjeseca, koji je bio znatno bliži Zemlji. Kako se Mjesec udaljava, dani postaju sve duži – ali ne uvijek ravnomjerno.
 
U posljednjim godinama naučnici su zabilježili i obrnut trend. Godine 2020. Zemlja se počela okretati brže nego ikad otkako su precizna mjerenja započela 1970-ih. Najkraći zabilježeni dan bio je 5. juli 2024. godine, koji je trajao 1,66 milisekundi kraće od uobičajenih 24 sata.

Naredne neuobičajeno kratke dane – 9. juli, 22. juli i 5. august – uzrokova će položaj Mjeseca u odnosu na Zemljin ekvator. Kada se Mjesec nalazi bliže polovima planete, njegova gravitacijska sila ima drugačiji uticaj na Zemljinu rotaciju, što je čini bržom – slično kao kad čigru zavrtite odozgo i odozdo, umjesto sa strane.

Iako su ove razlike sitne, odražavaju složenost dinamike Sunčevog sistema i podsjećaju na to koliko je i "vrijeme" kao mjera – zapravo živa i promjenjiva kategorija.