Mjesto u kojem živite može uticati na brzinu vašeg starenja, zavisno o subjektima iz okoline, društva i politike koji vas okružuju.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Prema najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine, Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije stare.

Stručnjaci su utvrdili da upravo ta zemlja ima najbolje uslova za sporije biološko starenje – zahvaljujući povoljnom okolinu, društvenim okolnostima i političkoj stabilnosti.

U studiji je analizirano više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja, kako bi se uporedilo kako različiti subjekti utiču na proces starenja širom svijeta.

Stručnjaci su koristili tzv. biobehavioral age gap – alat temeljen na  vještačkoj inteligenciji, koji procjenjuje razliku između nečije stvarne (hronološke) dobi i predviđene biološke dobi, na temelju okruženja i rizika kojima je osoba izložena. Na primjer, ako imate 50 godina, ali model na temelju vaših uslova predviđa da imate 55, vaša „biološko-prediktivna razlika“ iznosi 5 godina – što upućuje na ubrzano starenje, piše Science Focus.

Rezultati? Na četiri analizirana kontinenta – Africi, Aziji, Europi i Južnoj Americi – pokazalo se da Evropljani stare najzdravije. S druge strane, ubrzano starenje češće je u zemljama s nižim prihodima.

„Ova studija je važna jer redefiniše starenje – ono nije samo biološki ili životni proces, već je duboko povezano sa širim društvenim i političkim uslovima. Gdje i kako živite može značajno ubrzati ili usporiti starenje“, izjavio je dr. Morten Scheibye-Knudsen, stručnjak za starenje sa UNiverziteta u Kopenhagenu, koji nije bio direktno uključen u istraživanje, prenosi Nova.rs.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Najbrže starenje zabilježeno je u Egiptu – gdje su ljudi u prosjeku biološki stariji za 4,75 godina od svoje stvarne dobi. Slijede Južnoafrička Republika i zemlje Južne Amerike. U Evropi, ubrzano starenje primijećeno je u istočnim i južnim regijama.

S druge strane, najsporije starenje zabilježeno je u Danskoj – gdje su ljudi biološki mlađi za prosječno 2,35 godina. Slijede Holandija i Finska.

Šta čini zemlju poput Danske pogodnom za zdravo starenje?

Istraživači su utvrdili da ključnu ulogu imaju fizički  subjekti poput kvaliteta vazduha, ali i društveni – uključujući ravnopravnost spolova i socioekonomski status.

Zanimljivo je da su važan uticaj  imali i politički subjekti  – poput slobodnih izbora, prisutnosti demokratskih institucija, slobode političkog djelovanja i uopšteno osjećaja da političari djeluju u interesu građana.

„Zašto politika ima toliki uticaj  na brzinu starenja i dalje je velika misterija“, kaže dr. Scheibye-Knudsen. „Moguće je da hronični stres uslijed nesigurnosti i nejednakosti u zdravstvu igra ključnu ulogu.“

Studija je takođe pokazala da ljudi s ubrzanim starenjem osam puta češće imaju problema s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti i četiri puta češće doživljavaju kognitivni pad.

Ipak, stručnjaci napominju da su ove povezanosti asocijativne, a ne uzročno-posljedične. Bez obzira na to, rezultati naglašavaju koliko je važno ulagati u zdravstvenu jednakost na globalnom nivou.

„Iznenađujuće, negativni  subjekti  imali su jači uicaj  od zaštitnih, a ljudi iz siromašnijih zemalja pokazivali su znatno ubrzanije starenje, bez obzira na vlastiti društveni status“, zaključuje Scheibye-Knudsen.

„Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sastave poput obrazovanja i zdravstvene zaštite – kao ključ za zdravije stanovništvo.“