Rane limenke otvarale su se čekićem i dletom, a u 19. vijeku Amerikanac Ezra Dž. Vorner izumio je prvi otvarač za konzerve – nazubljeni nož koji je sijekao krug oko ruba…

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Pššš! Pcsss! Cccc! Fšaaaw! Kako god ga zapisali – radi se o šuštavom zvuku koji povezujemo sa prvim gutljajem hladnog pića iz tek otvorene limenke.

Asocira nas na ljeto, utakmice, roštilje i razne zabave, a nastaje u saradnji lima, mjehurića i jezička na vrhu, koji se naziva – sntntn.

Ne radi se o grešci u kucanju – ova neobična riječ zaista postoji, a kako je ušla u upotrebu niko sa sigurnošću ne zna.

Ovaj termin je kolokvijalan i koristi se u govoru u nekim djelovima Balkana, posebno u Hrvatskoj i Sloveniji.

 Pretpostavlja se da je smišljena na nekoj zabavi, nakon dovoljnog broja popijenih limenki, brzo je pronašla put do foruma i internet portala, prenosi Punkufer.

Prema informacijama sa sajta Urban Dictionary, “sntntn” je dio moderne limenke koji se koristi kao poluga za otvaranje, a često se koristi i kao fidget igračka dok se pije iz limenke.

E sada, koliko je sntntn raširen naziv, nismo sigurni, ali će nakon upisa u ovom neformalnom rečniku slenga sigurno postati dio govora.

Korisnici neobične reči tvrde da je sntntn most između zvuka i jezika, odnosno onomatopejska riječ. A na pitanje kako je nastao taj metalni otvarač koji na Balkanu ima neobično ime, razni izvori spominju 1959. godinu, kada je Ermal K. Frejz, izumitelj iz Dejtone (Ohajo), otišao na piknik – i nije mogao da otvori pivo jer je zaboravio otvarač za limenke. Nekako je uspio da probuši konzervu, a nakon toga počeo je da razmišlja o samootvarajućem mehanizmu.

Limenke i otvarači – kratka istorija

Tokom Francuske revolucije, Napoleon Bonaparte ponudio je novčanu nagradu za rješenje problema kvarljivih zaliha hrane. Petnaest godina kasnije, kuvar Nikolas Apert izumio je prvi hermetički zatvoren stakleni bokal. Te iste godine, 1810, Englez Piter Durand patentirao je limenke obložene kositrom.

Rane limenke otvarale su se čekićem i dletom, a u 19. vijeku Amerikanac Ezra Dž. Vorner izumio je prvi otvarač za konzerve – nazubljeni nož koji je sijekao krug oko ruba. Patentirao ga je 1858. godine. Godine 1926, Čarls A. Bunker patentirao je moderni otvarač za konzerve koji uklanja cijeli poklopac – koristan za pasulj, ali nepotreban za pivo. Pedesetih godina prošlog vijeka, limenkama su se pravile dve rupice: jedna za ispijanje, druga za protok vazduha, ali Frejzov izum svima je život učinio jednostavnijim.

„Nisam izumio lako otvarajuću limenku“, rekao je Frejz za New York Times 1963. godine, dodajući: „Ljudi su na tome radili još od 1800-ih. Ja sam samo osmislio način pričvršćivanja jezička na limenku.“ Frejz je rješenje pronašao u zakovici – malom metalnom šrafiću koji spaja jezičak sa limenkom. Kada se povuče prema gore, jezičak postaje poluga koja probija prethodno urezanu rupicu na vrhu limenke – upravo tamo gdje prislonite usne. Za razliku od današnjeg, taj otvarač je često završavao na podu – na ulicama, plažama, pločnicima.

Frejz je svoj dizajn prodao kompaniji “Alcoa”, koja ga je prvi put koristila na limenkama Iron City Beer. U periodu između 1960-ih i ranih 1970-ih, takav otvarač je postao standard u cijelom svijetu.

Odvojivi otvarač nije bio najsrećnije rešenje jer je izazivao povrede. Ljudi bi često ubacivali jezičak u limenku kako ga ne bi bacali okolo – što su čak preporučivali i ekolozi – ali to je dovodilo do hitnih operacija jer bi ljudi slučajno gutali metal.

Godine 1976, Danijel F. Kadzik iz Reynolds Metal Co. patentirao je ono što danas znamo kao jezičak koji ostaje na limenci (ili sntntn). Ne odvaja se, već se samo podigne i preklopi nazad. Godinu dana kasnije, Frejz je patentirao svoju verziju – no patentna bitka na kraju je pripala Kadziku. Ipak, Frejz je ostao tvorac prepoznatljivog „pcsss“ zvuka i radio na čelu svoje firme “Dayton Reliable Tool” do smrti 1989. godine.