Posljedice bi mogle biti katastrofalne....

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Koralni grebeni širom svijeta posljednjih nekoliko godina doživljavaju najgore masovno izbjeljivanje ikada zabilježeno, jer okeani dostižu rekordne temperature. Čovječanstvo je koraljne grebene dovelo do tačke u kojoj se ne mogu oporaviti, upozorilo je 160 naučnika iz cijelog svijeta. Posljedice bi mogle biti katastrofalne.

Planeta Zemlja se trenutno suočava s "novom stvarnošću". Dostigla je prvu od nekoliko prelomnih i potencijalno nepovratnih tačaka: masovno izumiranje koraljnih grebena, upozorava se u velikom izvještaju 160 naučnika iz cijelog svijeta.
 
Sagorijevanje fosilnih goriva i porast temperature već uzrokuju teže toplotne talase, poplave, suše i šumske požare. Ali još ozbiljnije posljedice tek predstoje. Klimatske promjene izbacuju iz ravnoteže ključne Zemljine sisteme, poput amazonske prašume i polarnih ledenih kapa. Ako ovi sistemi zakažu, izazvat će katastrofalne posljedice širom planete, izvještava CNN.

"Brzo se približavamo prekretnici Zemljinog sistema koje bi mogle preoblikovati naš svijet i imati razorne posljedice za ljude i prirodu“, rekao je Tim Lenton, profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Exeteru i koautor izvještaja objavljenog u nedjelju.

"Ogromni koralni grebeni kakve poznajemo biće izgubljeni"

Prema izvještaju, toplovodni koraljni grebeni su prvi na redu.
 
Počevši od 2023. godine, grebeni širom svijeta doživljavaju najgore masovno izbjeljivanje ikada, jer okeani dostižu rekordne temperature - pri čemu je pogođeno više od 80 posto korala. Tamo gdje je nekada bio živahan i šaren podvodni život, sada je ostao bijeli svijet prekriven algama.

"Sada smo koraljne grebene doveli do tačke u kojoj se ne mogu oporaviti“, rekao je Mike Baret, glavni naučni savjetnik u Svjetskom fondu za prirodu (WWF) u Velikoj Britaniji i koautor izvještaja. Ako se globalno zagrijavanje ne preokrene, "ogromni dijelovi koralnih grebena kakve poznajemo bit će izgubljeni", navodi se u izvještaju.

Posljedice će biti dalekosežne. Koralni grebeni su ključna staništa za morske vrste, važni za sigurnost hrane, generišu milijarde dolara ekonomske proizvodnje i štite obalna područja od oluja.

Ako temperature nastave rasti, budućnost će biti još gora. Prema izvještaju, gotovo je sigurno da će svijet premašiti globalno dogovorenu granicu zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, otvarajući vrata dodatnim prekretnicama.
 
Svijet "nije spreman" za ono što će se dogoditi sljedeće

Jedan od najozbiljnijih je potencijalni kolaps Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), ključnog sistema okeanskih struja. Posljedice bi bile katastrofalne širom svijeta - neke regije bi se naglo ohladile, druge bi se pregrijale, sezone monsuna bi završile, a nivo mora bi porastao.

"Postoji rizik da do kolapsa dođe tokom života ljudi koji danas žive na planeti", upozorio je Baret.

Svijet nije spreman za posljedice prelaska ovih prekretnica, rekla je Manjana Milkoreit sa Univerziteta u Oslu, koautora izvještaja. Trenutne politike i međunarodni sporazumi, rekla je, "osmišljeni su za postepene promjene, a ne za ovakve iznenadne, nepovratne i međusobno povezane promjene". Dodala je da bi način na koji vlade sada djeluju "mogao oblikovati Zemljin sistem veoma dugo".

U izvještaju se kao hitne mjere navode brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećano hvatanje ugljika iz atmosfere.

Prema Lentonu, preći ćemo granicu od 1,5 stepeni Celzijusa, ali je ključno da ograničimo daljnje zagrijavanje i što prije smanjimo temperature.

"Ovo mračno stanje stvari trebalo bi da aktivira alarm da ćemo, ako sada odlučno ne djelujemo, izgubiti i amazonsku prašumu, ledene kape i ključne okeanske struje", upozorio je Baret dodajući: "U takvom scenariju, čovječanstvo bi se suočilo sa zaista katastrofalnim posljedicama".

Uprkos zabrinjavajućim nalazima, izvještaj je takođe istakao neke pozitivne vijesti - uključujući radikalno globalno ubrzanje razvoja solarne energije, električnih vozila, baterija i toplotnih pumpi. Utvrđeno je da se, nakon što se tehnologije koje zagagađuju okoliš zamijeni, malo vjerovatno neće vratiti, jer su čistije opcije jeftinije i bolje.