Astronomi su otkrili neobičan "Mjesec" koji prati Zemlju dok putuje kroz svemir.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Taj objekt, poznat kao kvaz-imjesec, ne kruži izravno oko našeg planeta, već ostaje u njegovoj blizini dok se i on i Zemlja zajedno okreću oko Sunca.

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Research Notes of the American Astronomical Society, ovaj svemirski kamen mogao bi pratiti Zemlju već oko 60 godina.
 
Nazvan 2025 PN7, objekt je vjerovatno dugo izbjegavao otkrivanje jer je izuzetno malen. Njegova točna veličina još nije poznata, ali naučnici procjenjuju da ima promjer od oko 30 metara - otprilike koliko iznosi raspon krila manjeg putničkog vazduhoplovstva. Time je postao najmanji poznati kvazi-mjesec koji je ikada pratio Zemlju.
 
Mali, ali uporan pratitelj
 
"Zahvaljujući brzim tehnološkim naprecima, danas otkrivamo objekte bliske Zemlji brže nego ikad prije“, izjavio je dr. Daren Baskil, predavač astronomije na Sveučilištu u Sussexu, za BBC Science Focus.
 
 "Digitalne kamere postale su izuzeto osjetljive i omogućuju nam da uočimo vrlo slabe objekte, dok računala sada mogu obraditi ogromne količine podataka u rekordnom vremenu.“
 
Ovaj se nebeski objekt najviše približio Zemlji na oko 300.000 kilometara, dok se inače nalazi na udaljenosti od približno 384.000 kilometara - koliko je udaljen i Mjesec. Međutim, tijekom svoje orbite 2025 PN7 može se udaljiti i do 297 milijuna kilometara od našeg planeta.
 
Zbog toga ga je moguće uočiti samo kada je relativno blizu, kao što je bio slučaj u 2025. godine, kada su ga istraživači sa Univerziteta Complutense u Madridu prvi put primijetili pomoću teleskopa Pan-STARRS na Havajima.
 
Kasnijom analizom arhivskih podataka znanstvenici su zaključili da se radi o objektu koji vjerojatno prati Zemlju već desetljećima.
 
 Mjesec ili asteroidni pojas?
 
"Glavno pitanje je: odakle je 2025 PN7 došao?“ objašnjava dr. Baskil.
 
"Kada mu je orbita najbliža Zemlji, udaljenost mu je slična kao i Mjesečeva, što može upućivati na moguće mjesečevo podrijetlo.“
 
Dodaje: "Ako pogledate Mjesec vedre noći, vidjet ćete da je prepun kratera. Svaki udar meteora izbacio bi dijelove materijala u svemir, a neki od tih fragmenata mogli su napustiti Mjesečevu gravitaciju i postati neovisni objekti, poput ovog.“
 
 Druga mogućnost jest da 2025 PN7 potiče iz asteroidnog pojasa, ali je, prema Baskilovim riječima, "izuzetno teško prikupiti dovoljno svjetlosti od tako malog i pokretnog objekta da bi se analizirao njegov kemijski sastav i utvrdilo podrijetlo“.
 
"Astronomi moraju biti strpljivi i čekati trenutak kada je PN7 najbliži i najsvjetliji“, dodaje on.
 
Zemlja trenutno ima sedam kvazi-mjeseca
 
Objekt 2025 PN7 jedan je od sedam poznatih kvazisatelita koji se trenutačno nalaze u blizini Zemlje. Još jedan poznat primjer je Kamo‘oalewa, asteroid koji je cilj kineske misije Tianwen-2, prenosi Nova.rs.
 
 Ta misija, lansirana u svibnju 2025. godine, ima zadatak prikupiti uzorke s asteroida kako bi znanstvenici bolje razumjeli nastanak Zemlje i proces formiranja asteroida.
 
"Zahvaljujući njihovoj povremenoj blizini, neki od tih objekata mogli bi jednog dana postati mete prvih rudarskih misija izvan Zemlje, a u rijetkim slučajevima mogli bi čak ući u Zemljinu atmosferu", zaključio je Baskil.