Vlada je, na danas održanoj 101. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, predložila povoljnosti za strance koji će se zapošljavati u IT i zdravstvenom sektoru.

Foto: Vlda Crne Gore/ Đ. Cmiljanić

Kako su kazali, Vlada je utvrdila i Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

“Donošenje novog Zakona ima za cilj unapređenje i modernizaciju pravnog okvira kojim se uređuje oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja, usklađivanje s međunarodnim standardima, kao i otklanjanje uočenih nedostataka u primjeni važećih propisa. Postojeći zakonski okvir ne obezbjeđuje dovoljno efikasan sistem predškolskog vaspitanja, što dovodi do problema u praksi i otežava rad ustanova, a neophodno je i usklađivanje sa novom zakonskom regulativom, odnosno sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju kao i ispunjenje cilja iz Strategije reforme obrazovanja 2025 – 2035. godine”, navodi se u saopštenju.

Sa ovim Zakonom, kako su pojasnili, riješiće se svi nedostaci, pravne praznine i neusklađenosti.

“Posebno je uočena potreba da se unaprijedi dostupnost usluga u ruralnim i manje razvijenim područjima, kao i da se preciznije uredi uloga i odgovornosti roditelja, predškolskih ustanova i zaposlenih. Novim zakonom se, pored ostalog, precizno definišu odredbe organizacije vaspitno-obrazovnog rada i sadržaj Godišnjeg programa rada; propisuju vrste obrazovnih programa; unapređuju odredbe kojima se uređuje vaspitno-stručni kadar, odnosno propisuju uslovi za asistenta za rani razvoj; uvode normativi i standardi higijene i pravilne ishrane djece. Takođe, novim rješenjima se usklađuju odredbe o upisu djece s posebnim obrazovnim potrebama sa Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta i Dopunama zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama, čime se doprinosi njihovoj inkluziji u obrazovni sistem i reguiliše njihov upis”, istakla su.

Kako su dodali, donijeta je Odluka o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2026. godini.

“Pravni osnov za donošenje ove odluke sadržan je u članu 32a stav 6 Zakona o nevladinim organizacijama. Zakonom je propisan kombinovani model finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija, koji podrazumijeva centralizovano programiranje prioritetnih oblasti i visine sredstava, kojim koordinira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim oranizacijama i decentralizovanu raspodjelu od strane organa državne uprave koji su obuhvaćeni godišnjom odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija”, kazali su.

Članom 32 Zakona, kako su naveli, propisano je da država obezbjeđuje:

– sredstva za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa u iznosu od najmanje 0,3 odsto tekućeg godišnjeg budžeta,

– posebna sredstva za oblast zaštite osoba s invaliditetom u iznosu od 0,1 odsto tekućeg godišnjeg budžeta, i

– sredstva za kofinansiranje i međufinansiranje projekata i programa podržanih iz fondova Evropske unije u iznosu od najmanje 0,1 odsto tekućeg godišnjeg budžeta.

“Resorno ministarstvo je, u martu 2025. godine, pokrenulo postupak programiranja prioritetnih oblasti i visine sredstava za finansiranje projekata i programa NVO u tekućoj godini. Kako je istaknuto u diskusiji, jedanaest ministarstava je pripremilo sektorske analize i dostavilo ih resornom ministarstvu koje je objedinilo sve predloge i sačinilo Prijedlog odluke, kojim se ujedno i zaokuružuje faza programiranja za 2026. godinu u kojoj će se vršiti raspodjela sredstava. Donošenjem ove odluke, u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama stvoriće se preduslov za raspisivanje javih konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2026. godini”, naglasili su.

Vlada je, piše dalje u saopštenju, utvrdila amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

“Predloženim amandmanima omogućiće se dodatne povoljnosti za regulisanje privremenog boravka za strance koji će se ubuduće zapošljavati u IT sektoru i u djelatnosti zdravstvene zaštite, u smislu da se od istih neće tražiti da, kao dokaz o opravdanosti zahtjeva za izdavanje dozvola, prilažu ugovor o radu u kojem će biti naznačena neto godišnja zarada čiji iznos ne može biti niži od tri prosječne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini u kojoj se podnosi zahtjev, već će se tražiti iznos koji ne može biti niži od dvije prosječne neto zarade. Kako je navedeno u diskusiji, u Crnoj Gori fali IT stručnjaka i neophodno je stimulacijom države razvijati taj kadar, jer su informaciono-komunikacione tehnologije izuzetna razvojna šansa za državu i društvo”, ističe se.

Nedostatak kvalitetno osposobljenog kadra u IT sektoru, kako su pojasnili, jedna je od osnovih prijetnji uspješnoj digitalizaciji u našoj zemlji.

“Takođe, u Crnoj Gori postoji i izražena potreba za stručnim kadrom u zdravstvenom sektoru, posebno kada je riječ o deficitarnim zanimanjima kao što su ljekari, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje. Predloženim izmjenama unapređuje se dostupnost zdravstvenog kadra i stvaraju uslovi za olakšano angažovanje stručnjaka u navedenoj oblasti, u cilju poboljšanja kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga i većem stepenu zdravstvene zaštite u Crnoj Gori”, kazali su.

Kako su dalje naveli, usvojena je Informacija o Predlogu Liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u 2026. godini.

 “Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da u Predlogu Zakona o budžetu za 2026. godinu u Kapitalni budžet uvrsti projekte koji su od izuzetnog značaja za državu i to: Dogradnja aneks objekta KBC Kotor; Rekonstrukcija dječijeg odjeljenja Instituta ”Dr Simo Milošević” za potrebe škole; Proširenje kapaciteta regionalne sanitarne deponije “Možura”; Uređenje Trga Golootočkih žrtava sa izgradnjom podzemne garaže; Izgradnja nastavka bulevara Save Kovačevića i spajanje sa ulicom Josipa Broza u Podgorici; Izgradnja saobraćajnice Tuzi – Milješ – Dinoša; Administrativni i državni data centar u okviru LSL Central Business District;  Nabavka opreme za potrebe Uprave policije”, piše u saopštenju.

Takođe, dodali su, zaduženo je Ministarstvo javnih radova da iz okvira svoje nadležnosti dostavi Ministarstvu finansija revidovanu procijenjenu vrijednost odabranih projekata, kao i planiranu dinamiku realizacije istih i potreban iznos za finansiranje u 2026. godini, do utvrđivanja Predloga Zakona o Budžetu Crne Gore za 2026. godinu.

“Vlada je usvojila Informaciju o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2026. godini. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, u kapitalni budžet uvrsti 22 projekta sa Liste prioritetnih kapitalnih projekata, i to:

– Sanacija prioritetnih bentova Ulcinjske solane u predjelu Kneta, Ulcinj;

– Glavni projekat rekonstrukcije objekta u postojećim gabaritima-kulturnog dobra tvrđave Španjole, za potrebe međunarodnog kreativnog centra-II faza, Herceg Novi;

– Rekonstrukcija objekta Gimnazije “Tanasije Pejatović” Pljevlja, Pljevlja;

– Dogradnja postojećeg školskog objekta JU OŠ “Sutjeska”, Podgorica;

– Izgradnja objekta amfiteatra sa bibliotekom za potrebe JU VŠŠ Policijske akademije u Danilovgradu, Danilovgrad;

– Rekonstrukcija odjeljenja porodilišta JZU “Opšta bolnica Nikšić”, Nikšić;

– Rekonstrukcija dijela Klinike za ortopediju za potrebe formiranja OP-bloka i intezivne njege na klinici KCCG, Podgorica;

– Rekonstrukcija stare zgrade medicine i patologije i nabavka vešenamjenske hiperbarične komore KBC Berane;

– Adaptacija biohemijske laboratorije i fizikalne terapije u JZU Dom zdravlja Budva, Budva;

– Rekonstrukcija i prenamjena bivše karaule Đulići u turističko – ugostiteljski kompleks, Andrijevica;

– Adaptacija putnog pravca Andrijevica – Jošanica, Andrijevica;

– Izgradnja gradske tržnice, Berane;

– Rekonstrukcija puta Berane-Petnjica u mjestu Budimlja-dogradnja trotoara sa izmjenama projektovane osovine puta, Berane;

– Rekonstrukcija lokalne saobraćajnice od Hotela Berane do Lisijevog polja-Luška ulica, Berane;

– Izrada Glavnog projekta i izgradnja saobraćajnice “Nova 1” u obuhvatu DUP-a Ostrog-Glava Zete, Danilovgrad;

– Rekonstrukcija Gradske pijace, Mojkovac;

– Centar za autizam Nikšić, Nikšić;

– Izgradnja komunalne i kanalizacione mreže sa pratećim sadržajem u naselju Zeleni, Rožaje

– Prelazak na integrisani ekološki zasnovan sistem upravljanja komunalnim otpadom u Žabljaku, Žabljak;

– Izgradnja javne garaže, Žabljak;

– Rekonstrukcija magistralnog puta M-2, dionica Virpazar (ukrštanje sa M1.1) do kružnog toka “Obilaznica Golubovci”, Zeta;

– Rekonstrukcija regionalnog puta R-14 dionica Danilovgrad-Markovina, I faza km 0+000 do km 1+230, Danilovgrad”, zaključili su.