Ukidanje bezviznog režima za državljane Turske izazvalo je snažne reakcije u Crnoj Gori, ali i otvorilo brojna pravna, politička i bezbjednosna pitanja.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Sagovornik portala Kolektiv.me, programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović ocjenjuje da je „Odluka o ukidanju bezviznog režima sa Turskom otvara, prije svega, ozbiljna pravna pitanja u samoj Crnoj Gori, jer je, prema svemu sudeći, donijeta bez adekvatne analize i konsultacija“.

On dodaje da takav pristup zahtijeva preispitivanje odgovornosti onih koji su odluku donijeli, jer posljedice mogu biti višestruke — od komplikacija za turske državljane koji žive i rade u Crnoj Gori, do narušavanja političkih odnosa između dvije zemlje.

Prema njegovim riječima, „ova situacija ne utiče samo na putovanja i boravak turskih državljana, već šalje i krajnje lošu političku poruku prema državi Turskoj“. – kazao je za portal Kolektiv.me.

Đukanović upozorava da je ishitrena reakcija vlasti „ohrabrila ksenofobične ispade u Podgorici i drugim gradovima, što dodatno komplikuje odnose i unosi tenzije u društvo“.

Narušeno povjerenje i negativan signal prema partnerima

Govoreći o uticaju ove odluke na bilateralne odnose Crne Gore i Turske, Đukanović smatra da bi naglo ukidanje bezviznog režima moglo ozbiljno narušiti povjerenje između dvije zemlje.

„Takav potez može oslabiti ekonomske veze, saradnju u oblasti trgovine, investicija i kulture. Način na koji je odluka donijeta ukazuje na političko neiskustvo i impulsivnost vlasti. Veoma je loše kada se spoljnopolitičke odluke donose pod pritiskom javnosti, ad hoc i bez strateškog promišljanja, jer to narušava ugled i kredibilitet države – kako u regionu, tako i prema partnerima u Evropskoj uniji.“- objašnjava on.

Đukanović; Foto: Centar za građansko obrazovanje

Zabrinutost u civilnom sektoru i potreba za sistemskim pristupom

U civilnom sektoru i među građanima, kako navodi Đukanović, postoji realna zabrinutost u pogledu sigurnosti i kontrole migracija.

„Sistem migracione politike mora biti temeljno redefinisan i usklađen sa evropskim standardima, kako u dijelu odobravanja boravka i integracije migranata, tako i u zaštiti njihovih prava i sloboda“, naglašava on.

Đukanović smatra da su posljdenja dešavanja pokazala da vlasti trenutno „nemaju jasnu viziju upravljanja migracijama“, jer se odluke donose naprečac, pod pritiscima i bez objektivnih analiza, a ne na osnovu činjenica i objektivnih analiza.

„Stavove građana treba uvažiti, ali odgovorne vlasti ne smiju povlađivati onima koji šire netrpeljivost i ksenofobne poruke. Migracije su realnost savremenog svijeta i Crna Gora mora izgraditi sistem koji istovremeno štiti domaće interese i prava migranata.“

Dodaje da Crna Gora nema funkcionalan i predvidiv sistem upravljanja migracijama, te da u procesu usklađivanja sa EU standardima „još uvijek postoji značajan prostor za unapređenje planiranja, transparentnosti, koordinacije i institucionalne odgovornosti u procesu sporvođenja migarcionih politika”

Preporuke za odgovorne i transparentne odluke

Kada je riječ o mjerama koje bi trebalo preduzeti, Đukanović podsjeća da će Crna Gora, u procesu pristupanja Evropskoj uniji, morati da uskladi svoju viznu politiku sa evropskom.

„To znači uvođenje viza za zemlje koje EU smatra bezbjednosnim ili migracionim rizikom, ali svaka takva odluka mora biti zasnovana na jasnim kriterijumima i činjenicama – a ne na političkim ili emotivnim reakcijama“, naglašava za portal Kolektiv.me

Prema njegovim riječima, neophodno je da se ovakve odluke donose u konsultaciji sa EU, partnerskim državama i domaćim stručnjacima. „Da bi vizni režim bio sproveden odgovorno, potrebno je sprovesti analizu rizika, razgovarati sa Turskom i najaviti odluku diplomatskim putem, uz prelazni period koji bi omogućio prilagođavanje“, kaže Đukanović.

On zaključuje da bi transparentno informisanje javnosti, redovno praćenje efekata i prilagođavanje politike situaciji bili najbolji pokazatelj da Crna Gora postupa „odgovorno, predvidivo i u skladu sa najboljim evropskim praksama“, čime bi, posredno, zaštitila i interese svojih građana koji putuju ili žive u Turskoj.