Njegoševa misao i danas djeluje kao živa, podsticajna energija koja ne dijeli, već spaja i poziva nas na preispitivanje vlastitog položaja u svijetu, smisla žrtve i moralnih izbora, a kultura, kroz njegovu misao, temelj je jedinstva, razvoja i identiteta Crne Gore.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

To je poručila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović na svečanosti Ministarstva kulture i medija povodom Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, tokom kojeg je izveden audiovizuelni performans inspirisan „Lučom mikrokozma“, pod sloganom "Zraka sjajna ognja besmrtnoga". Svečanost je počela izvođenjem himne Crne Gore, nakon čega je uslijedilo obraćanje ministarke Vujović i audio-vizuelni performans inspirisan „Lučom mikrokozma“.

Ministarka je kazala da Njegoševa misao nastavlja da djeluje u savremenom kontekstu kao podsticaj na preispitivanje, navodeći da je ona živa energija koja se aktivira svaki put kada pokušamo da razumijemo vlastiti položaj u svijetu, vrijednost žrtve, ili težinu moralnog izbora.

„Ona je poziv, ne na formalno i fragmentarno istraživanje, već na analizu cjelokupnog djela, bez polarizovanog čitanja koje nerijetko doživljava Njegoš.  Zato, ove godine, kada slavimo 180 godina od objavljivanja Luče mikrokozma, promišljamo o njenom kompletnom putu i dubokoj istoriji recepcije“, kazala je Vujović.

Podsjetila je da je Luča složen filozofsko-religijski spjev koji nas uvodi u univerzum unutrašnje borbe duha i tijela, dobra i zla, svjetlosti i tame - polazište je da pričamo o istrajnosti.

„U toj borbi, ljudski život se ne pojavljuje samo kao prolazna stvarnost, već kao kontinuirana potraga za duhovnim i kulturnim uzdizanjem. Luča je nastala u proljeće 1845. godine u velikom stvaralačkom zanosu poete za nepun mjesec dana. Ideju da su čovjekov um i čovjekova misao božanskog porijekla, Njegoš i ranije poetski razrađuje, ali ju je u Luči zaokružio u vrhuncu svog nadahnuća“, rekla je Vujović.

Ukazala je da je Ministarstvo kulture i medija napravilo pomake.

„Usvojeni su izmijenjeni Zakon o bibliotečkoj i Muzejskoj djelatnosti. Na javnoj raspravi su Zakoni o pozorišnoj djelatnosti i kinematografiji. Usvojena je Analiza potrebe inoviranja Zakona o kulturi, najvažniji akt, koji slijedi. Nova Uredba o festivalima od posebnog značaja za kulturu Crne Gore je u fazi usaglašavanja sa nadležnim organima“, podsjetila je Vujović.

Navela je da su od prošlog Njegoševog dana u resoru na čijem je čelu imali bogatu međunarodnu aktivnost.

„Crna Gora je uspješno zavšila predsjedavanje Savjetom ministara kulture jugoistoćne evrope, usvajanjem deklaracije. Potpisan je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Francuske, značajan za razvoj domaće kinematografije. Pod okriljem britanskog predsjedavanja Berlinskim procesom, bili smo domaćini sastanku ministara kulture Zapadnog Balkana na kojem je prihvaćena Zajednička deklaracija o kreativnoj ekonomiji regiona“, kazala je Vujović.

Podsjetila je i da je tim Ministarstva kulture i medija učestvovao na UNESCO Komitetu za svjetsku baštinu, na kojem je raspravljano  o stanju očuvanosti kulturnih dobara Crne Gore, kao i da su preuzete obaveze da se stvore mehanizmi za efikasnije upravljanje zastićenim područjem Kotora.

„Podržali smo do sada najveći broj projekata naših stvaralaca na konkursima iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, i zaštite kulturne baštine. Nedavno je završen poziv za oblast kreativnih industrija i programa za djecu i mlade. U martu ove godine otpočelo je izvođenje radova na rekonstrukciji Tvrđave Španjola u Herceg Novom, pod pokroviteljstvom Evropske unije, Vladinim Predlogom kapitalnih projekata za sledeću godinu, nastavljamo drugu fazu“, rekla je Vujović.

Kazala je da su ove godine preduzeti prvi konkretni koraci ka izradi Glavnog projekta za novi Muzej savremene umjetnosti i Prirodnjački muzej.

„Kada govorimo ukupno o kulturnoj sceni u Crne Gore, ona je vibrantna i dinamična, i mnogo veće države bi se podičile brojem i kvalitetom programa koje kreiraju crnogorske ustanove kulture, i na nacionalnom i lokalnom nivou, a tu je i veoma značajan doprinos nezavisnih kulturnih aktera“, navela je Vujović.

Istakla je da je najbolje priznanje potencijalu i snazi kulture u Crne Gore činjenica da je Nikšić osvojio prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture za 2030. godinu.

„Ova titula je dokaz šta se može postići kada se povežu entuzijastične lokalne inicijative i nesporna podrška države. To nije samo priznanje jednom gradu, već je to vizija koja uključuje cijelu državu, gdje se stvaraju uslovi da kultura na najljepši način promoviše i Niksić i Crnu Goru, i pri tom gradi naše jedinstvo i prosperitet“, poručila je Vujović.

Ukazala je da je Prijestonica Cetinje postala dio UNESCO Mreže kreativnih gradova u oblasti dizajna, a Nikšić je uvršten na listu UNESCO - gradova muzike.

„Sve rečeno, jasno pokazuje spremnost Crne Gore da svoju kulturu predstavi svijetu kao jedan od prioritenih stubova održivog razvoja, i da se to, izvan naših granica prepoznaje“, navela je Vujović.

Kazala je da u predstojećim danima posebno slavimo Njegoša.

Prema njenim riječima, Njegoševa sposobnost da kroz stihove i filozofske koncepte traga za smislom - kroz neprekidnu unutrašnju borbu, temelj su za razumijevanje ljudi i društava u savremenom dobu.

„Do odgovora čovjek dolazi iznutra i svojim razumom koji je - pravo biće duše. Vladika, pjesnik, poeta i filozof, duboki mislilac i gnostik, sklon priespitivanju problema egzistencije, pesimizmu, sa dualističkim tendencijama, u svojoj prosvjećenosti simbol je svega vrijednog“, navela je Vujović.

Kazala je da Njegoš ne dijeli, već sabira.

„On pita i odgovara. Čovjeku najveća tajna je sam čovjek, jer „čovjek sam sobom čuda sačinjava“. Zato, naš um, kroz povezanost sa Tvorcem i time, povezanost sa smislom, jeste „zraka sjajna ognja besmrtnoga“. A svaka zraka, svojim sjajem daje svjetlost svijetu - u kom vjera i razum podrazumijevaju hrabrost i činjenje koje prevazilazi prepreke, kojih uvijek ima -,,Našu sferu da noć ne polazi, bi l ovako lice neba sjalo“, kazala je Vujović.

Nakon obraćanja Ministarke, kako je i najavila, uslijedio je audiovizuelni performans, u okviru kojeg je kroz dijalog tradicije i savremenih umjetničkih praksi analizirana i „ponovo čitana“ Luča. Performans je nastao kao autorski koncept Stefana Boškovića, Relje Ćupića i Miloša Pejovića.

Jedan od autora performansa Stefan Bošković, kazao je da je projekat zasnovan na pokušaju da se mistika Njegoševog djela prevede u savremeni audio-vizuelni izraz.

„Sam audio-vizuelni izraz ne može se u tolikoj mjeri baviti samim tekstom, već onoliko koliko smo to postavili u koncept,  kroz šest svjetlosnih tačaka. Naša namjera bila je da ono što se osjeti i prilikom čitanja Luče, ta duboka mistika i promišljanje tema kojima se Njegoš bavio,  prenesemo u savremeni jezik i u drugi medij, koji više komunicira kroz iskustvo“, pojasnio je Bošković.

Naglasio je da je Luča već sama po sebi dramaturški snažno strukturisana, zasnovana na sukobu dobra i zla, svjetla i tame.

„U tom smislu nismo imali potrebe za velikim intervencijama. Više smo se fokusirali na to kakav će efekt proizvesti audio-vizuelni aspekt“, rekao je Bošković.

Smatra da je zadatak savremenog umjetnika da svaku temu, pa i onu klasičnu, dovede u vezu sa trenutkom u kojem živi.

„Mislim da svako savremeno bavljenje umjetnošću mora imati kontakt sa sadašnjošću. To je neka misija umjetnika da kroz savremeni izraz pronađe novu vezu sa vremenom u kojem stvara“, naveo je Bošković.

Relja Ćupić, takođe jedan od autora, kazao je da ga je djelo snažno inspirisalo, navodeći da iako klasično klasično djelo, ono je istovremeno i savremeno, jednostavno vanvremensko.

Kako je naveo, svako čitanje Luče u njemu budi slike, zvuke i priče.

„Dok čitam, konstantno vidim neke slike – bilo da su zvučne ili vizuelne. Svaki od tih impulsa stvara neku posebnu priču“, kazao je Ćupić.

Ukazao je i na dobru saradnju sa timom i dramaturgom Stefanom Boškovićem.

„Ljudi iz tima, tehničari, svi su profesionalci i lako smo realizovali ideje koje sam imao. Stefan i ja smo se odmah razumjeli, iako prvi put radimo zajedno. Slično razmišljamo, samo svako iz svog ugla. Miloš je takođe mnogo doprinio projektu svojom vizijom, tako da smo imali zaista dobru energiju da ovo ostvarimo“, zaključio je Ćupić.