Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je u emisiji „Budimo budni – Pitajte Vladu“ na TVCG da su najveći prioriteti Vlade ulaganja u infrastrukturu, posebno na sjeveru zemlje, završetak auto-puta Bar–Boljare i realizacija projekata koji bi Crnu Goru približili članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine. Govorio je i o pitanju kapele na Lovćenu, projektu prečišćavanja otpadnih voda u Botunu i potrebi za dubinskim promjenama u pravosuđu.

Foto: SKupština Cnre gOre/ I.ŠLjivančanin 

Zogović je istakao da je Vlada zacrtala ambiciozan plan sa 585 autoputeva i brzih saobraćajnica.

"Jedan od najvećih projekata u istoriji je auto-put Bar–Boljare. Nakon što je završena jedna dionica, ide se sa drugom dionicom od Mateševa do Andrijevice, vrijednom oko 555 miliona eura. Jednim dijelom iz granta dobijamo 150 miliona eura, što je najveći grant do sada, a 200 miliona iz kreditnog aranžmana", kazao je Zogović.

Kazao je da je projekat u završnoj fazi i da se čeka izbor izvođača između tri kineska i jednog tursko-azerbejdžanskog konzorcijuma.

"Planirano je da se naredne godine krene u izgradnju, a rok je pet godina", rekao je Zogović.

Očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara, dok se do kraja ove godine očekuje i idejno rješenje za obilaznicu Podgorice od Smokovca do Tološa.

"Za obilaznicu oko Bara koja je takođe jako vađna, do septembra 2026. treba da se izabere idejno rješenje", naveo je Zogović.

Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara. Govoreći o poveznici od Bara do Beograda, i tom dijelu auto - puta, Zogović navodi da je do 2031. godine realno da se sve završi.

"To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta", rekao je Zogović.

Pored toga, naveo je da se radi na rekonstrukciji pruge od Golubovaca do Bara, vrijednoj 200 miliona eura, kao i na više putnih pravaca.

"Ove godine je završen put od Cetinja do Čeva, Nikšića do Kusida, a u toku su veliki radovi na dionici Mojkovac- Ribarevine -Berane. Zadovoljni smo kako sve ide, jer se time povezao sjever Crne Gore", kazao je Zogović.

U Podgorici su u toku radovi na Bulevaru Vojislavljevića, a Zogović je naglasio da se mjerljivi rezultati najviše vide upravo u oblasti infrastrukture.

"Nakon promjene vlasti imamo jasnu volju da se ulaže u sjever, da se smanji razlika u razvijenosti različitih dijelova Crne Gore", poručio je on.

Govoreći o migracijama sa sjevera, ocijenio je da je riječ o višedecenijskom problemu.

"Kuće na sjeveru su prazne i napuštene, a podaci sa popisa su obeshrabrujući. Ovo što radimo trebalo je da se uradi prije 30 godina, jer je odnos prema sjeveru bio neodgovoran i dosta se zakasnilo", kazao je Zogović.

Dodao je da se ranijim ulaganjima moglo uticati na migracione procese i da sada država mora ispraviti te propuste.

"Ja sam za to da sjever dobije status kakav zaslužuje i koji mu pripada", rekao je on.

Na pitanje o izjavi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića o vraćanju kapele na Lovćenu, Zogović je rekao da su Petrovići bili i duhovni i svjetovni vladari koji su utemeljili državne vrijednosti.

"Upravo oni su zasnovali istorijske staze kojima bi trebalo da se kreće država Crna Gora, a evo već sto godina ševrlja sa tih staza. Potvrda toga jeste i što je Njegoš morao da čeka da priznamo njegov dan 13. novembra", kazao je Zogović.

Smatra da će se stvoriti uslovi da se priča o kapeli realizuje.

"Ako imate dobru namjeru i želju, lako je naći rješenje. Pozdravljam poziv gospodina Krivokapića, ali on je imao mogućnosti da to uradi kad je bio na poziciji na kojoj je bio", dodao je Zogović.

Govoreći o evropskim integracijama kazao je da je članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine realan cilj.

"Imali smo dugi period stagnacije i praznu retoriku, a sada se isporučuju rezultati. Priče koje pokušavaju da nametnu dilemu da li treba da budemo punopravna članica su neprihvatljive. Naš cilj se ostvaruje 2028. godine", poručio je Zogović.

Govoreći o projektu prečišćavanja otpadnih voda u Botunu, istakao je da javnost mora imati uvid u ugovor koji je 10. juna 2020. godine potpisao tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković.

"Taj ugovor treba da bude javan. Trinaest miliona eura su plaćene konsultantske usluge – da li je to tačno? Naknadno je tražena građevinska dozvola, i cijela ta priča ima pitanja koja treba razriješiti", rekao je on.

Naglasio je da je "notorna neistina da eventualna promjena lokacije ili neizgradnja projekta može zaustaviti poglavlje 27", te podsjetio da je ugovor istekao, a radovi nijesu počeli.

"VDT treba da izvidi ugovor i da se razgraniči da li se radi o koruptivnom poslu. Ne možemo na taj način praviti temelje", kazao je Zogović.

Dodao je da nije podržao da se projekat realizuje u Botunu, niti DUP za Kombinat aluminijuma.

"Zauzeli smo stav da se mora ispoštovati interes zajednice. Ljudi u Botunu znaju najbolje, treba poštovati njihovu volju i interese", poručio je Zogović.

Na pitanje o stanju u pravosuđu, Zogović je rekao da i dalje nema pravosnažnih presuda za visoku korupciju.

"Iako smo raskinuli sve veze sa mafijom bivšeg režima, granica između države i organizovanog kriminala se izbrisala. Postoji određeni napredak, ali jasno je ko je napravio ovakav ambijent", kazao je on.

Zogović je poručio da je potrebno preispitati uloge pojedinaca i oduzeti imovinu stečenu kriminalom.

"Zalažem se da se u najvišem pravnom aktu otkloni mogućnost zastarijevanja krivičnih djela kojima se sticala imovina kroz zloupotrebu službenog položaja i pljačku države. Treba da se uzme ono što je oduzeto od građana Crne Gore u proteklom periodu", zaključio je Zogović.