Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je generalno 2025. godina bila dobra godina za proširenje Evropske unije, i da se mnogo toga pomjerilo naprijed. Kako je istakla, dosad su Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina postigle značajan napredak na putu ka EU.

Foto: YouTube screenshot/EU Debates | eudebates.tv

"Ovo pokazuje da se reforme isplate. EU je takođe ubrzala postepenu integraciju, uključujući i kroz Instrument za Ukrajinu i Planove rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju. Ovo već čini Evropsku uniju živom stvarnošću kod današnjih kandidata. I moramo da pratimo geopolitičku hitnost našeg vremena. Vidim tri pravca našeg rada dok idemo naprijed", rekla je Kos  Forumu o proširenju EU u Briselu. 

Prvo, dodala je, svaki napredak koji postignemo sa našim budućim državama članicama mora biti kredibilan.

"Moramo da uskladimo pravnu tekovinu na kvalitativan način. I moramo je efikasno primijeniti. Ne može biti prečica. Često me pitaju - "da li će ti geopolitički argumenti značiti da treba da zažmurimo i dobijemo nove članice bez obzira na sve? Ne, upravo je suprotno. Kada su demokratske strukture slabe ili vladavina prava neispravna, to može otvoriti vrata zlonamjernom uticaju, korupciji i organizovanom kriminalu", navela je Kos.

Kako je istakla, naša Unija je izgrađena na povjerenju među svojim članicama.

"Uspješno proširenje može se dogoditi samo kada postoji pojverenje, zasnovano na zaslugama. Drugo, EU mora da se pripremi za nove članice. Trenutno radimo na pretpristupnom "pregledu spremnosti“. Moramo da znamo kakav će biti uticaj budućeg proširenja na ključne oblasti politike, naš budžet i naše strukture upravljanja. I moramo da pružimo snažne odgovore na brige i zabrinutosti naših građana. Šta proširenje znači za naš model socijalne zaštite? Kako može ojačati kontrolu naših granica? Kako ćemo osigurati poštovanje vladavine prava nakon pristupanja? I kako ćemo osigurati glatko i efikasno funkcionisanje Unije", rekla je Kos. 

Kako je navela, moramo imati otvorenu diskusiju o tome kakve ćemo zaštitne jmere upisati u buduće ugovore o pristupanju.

"Da bismo uvjerili naše građane da je integritet naše Unije zaštićen. Moraju postojati zaštitne mjere koje naše nove države članice neće primijetiti, kada svi poštuju svoje odgovornosti. Ali one moraju biti podjednako zaštitne mjere koje mogu da daju snažan rezultat kada nove države članice ne poštuju ista ta pravila. Istovremeno, priprema za nove države članice znači pojačavanje naših komunikacionih napora - da diskusiju o prednostima i izazovima proširenja dovedemo u nacionalne debate", navela je Kos. 

Dvij trećine Evropljana nam kaže da trenutno nisjeu dovoljno informisani, istakla je i "ovo je problem koji moramo da preokrenemo".

"Ovo je zajednička odgovornost sa našim državama članicama. Treće, vrijeme je za proširenje. Zemlje kandidati zahtijevaju vrijeme za reforme. A ponekad, našim državama članicama je potrebno vrijeme da donesu odluku. Vrijeme koje nam današnji svijet više ne daje. Ako ne djelujemo brzo i odlučno, rizikujemo da izgubimo kontrolu nad bezbjednošću i stabilnošću na našem kontinentu. Kada se moja zemlja, Slovenija, pripremala za članstvo u EU, to se uglavnom posmatralo kroz prizmu prosperiteta. Danas je to i pitanje bezbjednosti. Vidimo da ako naši susjedi izaberu evropsku budućnost, biće napadnuti", rekla je Kos. 

Danas, istakla je, naše zemlje kandidati gledaju ka EU da ih zaštiti od ovih napada.

"Moramo to učiniti tako što ćemo evropske integracije učiniti stvarnošću. Danas. Ne sjutra. Ovo dotiče neke od ključnih elemenata Evropske unije. Od jedinstvenog tržišta do energetike i bezbjednosti. U oblasti odbrane, jedna od naših budućih zemalja članica, Ukrajina, nas pokreće naprijed i tjera nas da integrišemo na načine nezamislive u prošlosti. Već uključujemo Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan u panevropske lance vrijednosti. Da bismo smanjili rizik i privukli investicije...Ne bi trebalo da se plašimo razmišljanja o sljedećim koracima i kako možemo integrisati naše zemlje kandidate i u neke od naših struktura. Zaista, proširenje nas je vratilo na putovanje koje smo započeli nakon Drugog svjetskog rata. Borba za otvorena društva, demokratije, poštovanje zakona, a ne moćnih. Autokratski režimi nisu vezani istim moralnim i pravnim pravilima na kojima su izgrađene naše demokratije", kazala je Kos. 

Oni iskorišćavaju, rekla je, našu otvorenost vodeći asimetričnu igru i trošeći velike sume novca na državnu propagandu i strano miješanje.

"Nigde to ne vidimo jasnije nego kod naših kandidata. Zato postavljamo demokratsku sigurnosnu mrežu preko našeg kontinenta. Možemo i moramo da uzvratimo. Više ne možemo da razmišljamo o odbrani naših demokratija kod kuće, u našoj Uniji, a da je ne branimo u našim zemljama kandidatima. Strategije hibridnog ratovanja koje su prvi put korišćene protiv demokratije u Ukrajini i Moldaviji kasnije su viđene i u drugim djelovima Evrope. Nema razloga da verujemo da će se ovaj trend uskoro zaustaviti. Zato je potreba za obnovljenom diskusijom o budućnosti proširenja i proširene Unije danas od velike važnosti", rekla je Kos.