Zaboravite promrzline, visoke račune za struju i smrznute cijevi - postoji barem jedna prednost hladnijeg vremena i niskih temperatura.
Foto: Ilustracija/Pixabay
Kada temperatura padne, sagorijevamo više kalorija kako bismo održali unutrašnju temperaturu, a taj proces je poznat kao termogeneza.
Naša tijela su skladišta bijelih i smeđih masti. Bijele masti su poznate kao „loše masti“ jer se nakupljaju kada konzumiramo više kalorija nego što ih sagorimo. Previše bijele masti može dovesti do debljanja i gojaznosti te značajno povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti, piše New York Post.
Suprotno tome, smeđa mast je poznata kao „dobra mast“, jer tijelu pruža izvor energije i pomaže u regulaciji metabolizma.
Mršavi ljudi obično imaju više smeđe masti od osoba koje imaju prekomjernu težinu, a naučnici su u stalnoj potrazi za načinima da stimulišu metabolizam bijelih masnih naslaga i pretvore ih u sagorive smeđe masti.
Autori studije iz 2012. godine tvrde da su „pokazali da je smeđe masno tkivo kod odraslih ljudi zapravo metabolički visoko aktivno kada je fiziološki stimulisano, odnosno kada je ljudsko smeđe masno tkivo u ‘plamenu’“.
Drhtanje može aktivirati smeđu masnoću koja sagorijeva kalorije i stvara toplotu.
Studija objavljena u časopisu Cell Metabolism otkrila je da drhtanje stimuliše lučenje hormona irisina, koji izaziva sagorijevanje masti. Prema istraživačima, 15 minuta drhtanja u hladnom okruženju fiziološki je ekvivalentno umjerenoj vježbi tokom jednog sata.
Krioterapija, koja podrazumijeva stajanje u komori za zamrzavanje nekoliko minuta radi superhlađenja tijela, pokazala se kao učinkovita u snižavanju nivoa holesterola i glukoze u krvi, a istovremeno smanjuje i obim struka.
KOMENTARI (0)