Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine, saopštio je Glavni grad.

 

 

Foto: Arhiva/Kolektiv.me

Poručili su i da odluke donose prema tome šta je bezbjedno, zakonito i korisno za građane.

Iz lokalne samouprave su u saopštenju pojasnili zašto je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, tada kao ministar energetike i rudarstva, bio protiv izgradnje rudnika Brskovo, a sada se zalaže za izgradnju kolektora u Botunu.

"U javnosti se plasiraju tumačenja koja pokušavaju da prikažu Brskovo i Botun kao 'slična' ekološka pitanja i da, na toj osnovi, problematizuju različit stav gradonačelnika prof. dr Saše Mujovića. Međutim, riječ je o projektima različite prirode, ciljeva i procijenjenih posljedica, zbog čega se ne mogu posmatrati kroz isti okvir. Izgradnja kolektora u Botunu i obustavljanje projekta rudnika Brskovo nijesu odluke iste prirode, niti se mogu tumačiti na isti način", piše u saopštenju.

Ističu da je riječ o dva projekta sa različitim ciljevima i različito procijenjenim posljedicama.

"Kada je riječ o Brskovu, stručne analize ukazale su na značajne rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu, dok kolektor u Botunu predstavlja sistemsko rješenje dugogodišnjeg problema, koje će smanjiti zagađenje i unaprijediti kvalitet života građana. Posebno je važno naglasiti da je Institut za javno zdravlje u mišljenju eksplicitno naveo: 'da država sa aspekta zdravlja, blagostanja i kvaliteta života stanovništva, prihvati prvi scenario čime bi se fokus stavio na zaštitu i rekultivaciju ranije degradirane sredine, sačuvali rezervat biosphere (M&B UNESCO) slivno područje rijeke Tare i Nacionalni park Biogradske gora, čime se isključuje svaka opcija otvaranja rudnika.' Rudnik je podrazumijevao intenzivnu industrijsku eksploataciju u osjetljivom prostoru, sa posljedicama koje mogu trajati generacijama i odraziti se na vazduh, vodu, zemljište i ukupnu bezbjednost okruženja. Analize nadležnih institucija za Brskovo ukazale su na ozbiljne manjkavosti i neusklađenost dokumentacije sa propisima, kao i na rizike u pogledu upravljanja opasnim materijama i otpadom, uz mogući negativan uticaj na zdravlje stanovništva, biodiverzitet i zaštićena područja", dodaju iz Glavnog grada.

Na osnovu tih nalaza, podsjećaju, projekat je ocijenjen kao neprihvatljiv, a odluka o raskidu koncesije donijeta je u skladu sa principom prevencije štete i zaštite javnog interesa.

Mujović, kako su kazali, navodi da nema opasnosti od arbitraže, te da raskid ugovora sa koncesionarom urađen na bazi preporuka dobijenih od strane poznate advokatske kancelarije Harissons.

Kolektor u Botunu je, ističu, suprotan primjer, jer je riječ o projektu sanacije i zaštite.

"To je infrastrukturno rješenje koje Podgorica predugo odlaže, a svako odlaganje se mjeri zagađenjem i ugrožavanjem javnog zdravlja. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine. Istovremeno, projekat smanjuje pritisak na postojeću infrastrukturu i obezbjeđuje dugoročno održivo rješenje kao preduslov za dalji razvoj Podgorice Dakle, rudnik bi imao štetne posljedice, dok kolektor uklanja postojeći problem zagađenja. Brskovo je zaustavljeno jer je procijenjeno kao neprihvatljivo sa stanovišta zaštite ljudi i prirode, a kolektor se gradi jer je nužan, koristan i u javnom interesu. Glavni grad će nastaviti da vodi odgovornu politiku i realizuje projekte koji donose mjerljive rezultate: čistiju životnu sredinu, zdravije uslove života i održivu Podgoricu. Odluke se donose prema tome šta je bezbjedno, zakonito i korisno za građane", piše u saopštenju,