Žene u lokalnoj politici Crne Gore nemaju ravnopravan pristup procesima odlučivanja, niti jednaku vidljivost i uvažavanje u partijskim strukturama. Percepcija diskriminacije je izuzetno visoka, dok su žene uključene u politiku isključivo da bi se zadovoljile zakonske kvote, a ne zbog njihovih  kompetencija, saoopštila je Danijela Darmanović iz Građanske alijanse (GA).

Foto: Građanska alijansa

"Ovo su ključni rezultati pilot istraživanja „Učešće žena u lokalnoj politici Crne Gore – emirijska analiza stavova i iskustava odbornica“ koje je sprovela Građanska alijanse. Nalazi ukazuju da institucionalni mehanizmi, poput kvota, nijesu dovoljni da obezbijede stvarnu ravnopravnost, jer politička kultura i raspodjela moći i dalje ostaju pretežno muškocentrični. Čak više od 80% ispitanica smatra da su žene u politici diskriminisane, a više od trećine opisuje tu diskriminaciju kao izraženu i sistemsku. Istovremeno, skoro 60% političarki navodi da učestvuje samo djelimično u donošenju odluka, dok svaka peta nema nikakav pristup ključnim političkim procesima".

Kako je navela Darmanović, gotovo tri četvrtine političarki (76,1%) vjeruje da žene ulaze u politiku zbog kvota, a ne zbog svoje stručnosti ili poziva unutar partije.

Najveći broj ispitanica ocjenjuje da je motivacija u velikoj mjeri povezana sa kvotama, što ukazuje na osjećaj formalnog uključivanja radi zadovoljavanja propisa, a ne stvarnog prepoznavanja ženskog političkog kapaciteta. Tek četvrtina navodi lične ambicije kao primarni motiv ulaska u politiku, što jeste pozitivan znak, ali nedovoljno da promijeni strukturu moći.

"Najalarmantniji među nalazima odnosi se na percepciju svjesne rodne pristrasnosti u partijama. Čak 85,1% političarki smatra da partije svjesno zanemaruju obrazovane i sposobne žene, birajući umjesto njih muške kolege za rukovodeće funkcije. Više od polovine ispitanica izražava snažno slaganje sa tvrdnjom da se kompetentne žene sistematski previđaju pri raspodjeli funkcija. Ovaj rezultat potvrđuje da se žene ne suočavaju sa nedostatkom kapaciteta, već sa duboko ukorijenjenim otporom prema ženskom liderstvu i sa zatvorenim mrežama političke moći kojima dominiraju muškarci", objašnjava Darmanović.

Istraživanje, ističe, pokazuje i da je seksizam i dalje sastavni dio političkog okruženja. Više od 30% političarki doživjelo je seksističke ili omalovažavajuće komentare. Uprkos tome, političarke pokazuju visoko samopouzdanje, što ukazuje na snažan profesionalni kapacitet koji politički sistem još uvijek ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri.

"Za razliku od partijskih struktura, porodica i lokalna zajednica uglavnom pružaju podršku ženama u politici. Međutim, skoro trećina ispitanica navodi da politički angažman ima negativan uticaj na njihov privatni život, najčešće zbog preopterećenosti, nedostatka vremena i pojačanog javnog pritiska. To ukazuje da žene i dalje snose najveći teret balansiranja između privatnih i profesionalnih obaveza, dok politički sistem ne nudi adekvatne mehanizme podrške. Istraživanje je sprovedeno među 70 lokalnih političarki iz 17 opština u Crnoj Gori, putem strukturisanog upitnika koji je kombinovao kvantitativni i kvalitativni pristup, a nalazi predstavljaju indikativni presjek njihovih stavova i iskustava", zaključlila je Darmanović.