Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da građani Crne Gore zaslužuju političke lidere za koje se zna čime se bave, aludirajući na premijera Milojka Spajića, čiji poslovi sa osuđenim korejskim kripto-prevarantom Do Kvonom do danas nijesu istraženi niti razjašnjeni.

Foto: GP URA

On je u autorskom podkastu „Petak sa Dritanom" rekao da bi u suprotnom to značilo povratak na period od prije 30 godina i da nema smisla pitati za firme Mila Đukanovića na Kipru, a ignorisati aranžmane aktuelnog premijera.

„Pošto je Do Kvon osuđen na 15 godina, da li se još vještači onaj laptop u našim bezbjednosnim institucijama? Jeste li ga više otvorili nakon dvije godine? Evo, Amerikanci su čekali ekstradiciju iz Crne Gore, čovjek je deportovan u SAD, suđenje je završeno, dobio je presudu, treba da plati još 19,3 miliona dolara kazne, a mi čekamo da se laptop otvori", rekao je Abazović.

Do Kvon je prije tri dana u SAD-u osuđen na 15 godina zatvora jer je, kako je objavljeno, stvorio dvije virtuelne valute koje su kolabirale, izazvavši tržišnu krizu 2022. godine. Kao kripto-preduzetnik, Spajić je među prvima 2018. godine investirao u kompaniju Do Kvona Terraform Labs (Terraform), koja je stajala iza piramidalne šeme u kojoj su ulagači izgubili preko 40 milijardi dolara.

„Sjećate li se ovih sada što su u Vladi, koliko su branili Do Kvona i njegove relacije sa Spajićem i govorili: zašto ste sazvali Vijeće za nacionalnu bezbjednost u vezi sa Do Kvonom, za to pismo i tako dalje. Mi smo i tada imali informacije da se radi o čovjeku na čiji račun idu teške optužbe za prevaru više stotina ili više hiljada građana, u iznosu od oko 40 milijardi eura. Na teritoriji Crne Gore nikada nije lišeno slobode lice koje je imalo veći međunarodni značaj od Do Kvona. Presudom američkog suda on je postao osoba koja je druga najviše osuđena u svijetu kada su u pitanju kripto-prevare. I sve ovo ne bi bilo bitno zato što je on državljanin Južne Koreje, da nema veze sa Crnom Gorom, da nije došao kod nas sa lažnim dokumentima i da nije bio u poslovnim relacijama sa premijerom Spajićem", rekao je Abazović.

Lider URE podsjetio je da je Do Kvon u pismu SDT-u naveo da ima dokaze da je kripto-zajednica finansijski podržala uspon Pokreta Evropa sad (PES) i da je zauzvrat očekivala da Crna Gora postane kripto-friendly država, koja će donijeti zakone u korist kripto-zajednice.

„Evo već dvije godine stoji krivična prijava koju je bivši ministar pravde Andrej Milović podnio protiv mene, tadašnjeg ministra Filipa Adžića, advokata Branka Anđelića i još nekih NN lica, vjerovatno misleći na pojedine novinare iz tog perioda. Zašto se ta krivična prijava ne istraži? Zašto nas niko nije pozvao da damo izjavu povodom toga? Zašto je sve moralo da ode pod tepih? Meni je žao gospodina Kvona i bilo koga drugog, ne radujem se ničijoj nesreći. Svi imaju svoje argumente, ali ne možemo optuživati Mila Đukanovića da je imao skrivene firme na Kipru, a istovremeno štititi aktuelnog premijera i govoriti da to nema veze, da se čovjek ranije bavio nekim biznisom. U redu, neka se bavio, ali neka kaže istinu", dodao je.

Abazović je ocijenio nečuvenim to što je advokat Anđelić nezakonito prisluškivan:

„Nastavljate tamo gdje su stali Peruničić i Veljović. Bravo, svaka čast novoj vlasti. Nastavljate da pratite ljude koji su politički neistomišljenici ili bilo šta drugo. Prema onome što sam mogao da pročitam u medijima, čovjek je praćen u periodu od 18 mjeseci, a sud ga je na kraju obavijestio da za krivično djelo zbog kojeg je navodno praćen nema nikakvih osnova i da se sada uništavaju dokazi. Pri tome su mu prisluškivane kancelarije. Zamislite, advokatima se prisluškuju kancelarije, a u opisu njihovog posla su povjerljivi razgovori sa klijentima."

Abazović je najavio i krivične prijave protiv države ukoliko se ispostave tačnim navodi bivšeg GST-a Milivoja Katnića da je potpredsjednik URE i bivši predsjednik budvanskog odbora Blažo Rađenović takođe bio pod nezakonitim mjerama tajnog nadzora.

„Moj kolega Blažo Rađenović zatražio je od suda da ga obavijesti da li su se takve mjere primjenjivale u prethodnom periodu, jer po zakonu nakon 18 mjeseci mjere ne mogu da traju i tada morate biti obaviješteni, a dokazi se poništavaju. Ukoliko država prećuti i čovjek ne dobije pisani odgovor da je ono što je Katnić izjavio netačno, ili da je tačno pa da su mjere sprovođene, a da o tome nije obaviješten nakon isteka roka, neka se spreme za krivične prijave. Ako je ovakav sud u Crnoj Gori, možemo ući u EU i možemo bilo šta, ali nemojte misliti da istina prije ili kasnije neće naći svoj put", dodao je.

Lider URE rekao je da je u posljednjih dana bilo više pucnjava u kojima je ranjeno više osoba i da se to dovodi u vezu sa organizovanim kriminalnim grupama.

„A ovi ljudi se bave progonom političkih neistomišljenika, skrivajući sopstvene nečasne radnje. URA se od početka vrlo principijelno zalagala za ruku pravde prema svima, i prema svojim članovima i prema članovima drugih političkih organizacija, kao i prema svima koji su prekršili zakon. Nikada nikome ništa nije podmetnula."

Vladina ponuda Botunjanima nezakonita i diskriminatorna

Komentarišući situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i ponudu vlasti mještanima da obustave proteste, rekao je da je to nečuveno i diskriminatorno.

„Rekli su da bi jedna od ponuda bila da mještani Botuna imaju pravo prvenstva pri zapošljavanju na postrojenju. Da se još više ukopaju, gradonačelnik to naziva afirmativnom akcijom, a očigledno ne zna šta afirmativna akcija znači. Nemam ništa protiv zapošljavanja mještana Botuna, lično mislim da to nijesu ljudi koji će se prodati za jednu funkciju ili radno mjesto, ali ne znam kako neko može javno da ponudi nešto što je diskriminatorno u odnosu na ostale građane", ocijenio je.

Druga ponuda, kako je dodao, bila je da u upravnom odboru bude neko iz Botuna.

„Govore o postrojenju koje košta desetine miliona eura i koje se deset godina ne može izgraditi. Postavlja se pitanje da li je tehnologija zastarjela ili moderna i da li u upravnom odboru treba da budu ljudi koji poznaju tu materiju. A oni kažu: nema veze, neka dođe neko politički. Tako je bilo i u EPCG-u, pa imamo gubitak od 100 miliona eura. Zaista ne mogu da se načudim da neko ovakve stvari može javno, još u zvaničnom dokumentu, da predloži. Hoće li mijenjati sve zakone samo da bi rekli: nije više bitno, važno je samo da se posao završi?"

'Stan za sve' ponovo predali u skupštinsku proceduru

Abazović je podsjetio da je njegova partija Skupštini predala predlog zakona „Stan za sve", na osnovu kojeg bi, ukoliko se usvoji, podstanari, samohrani roditelji, socijalno ugroženi građani i mladi bračni parovi imali mogućnost da kupe stan po cijeni od najviše 900 do 1.000 eura po metru kvadratnom.

„To je značajna podrška u odnosu na današnje cijene koje su u prosjeku prešle 2.200 eura po metru kvadratnom. Sve što Vlada treba da uradi jeste da formira fond, ali ne ovim glupostima i lažnim projektima poput Veljeg brda."

Država bi, kako je objasnio, trebalo da formira fond vrijedan 20 miliona eura, građani bi kupovali stanove po povlašćenim cijenama, a sredstva bi se na taj način vraćala u fond.

„Izgubili smo dvije dragocjene godine. Navijamo da se ne izgubi ni jedan jedini sekund više, već da građani što prije dobiju priliku da riješe stambeno pitanje. Ako im ne pomognemo, ostavićemo preko 40.000 podstanara na cjedilu i vjerovatno više od 50.000 ljudi koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, odnosno nijesu u mogućnosti da po trenutnim tržišnim cijenama obezbijede krov nad glavom", rekao je.

Na pitanje građana zašto to nije rađeno dok su bili na vlasti, Abazović je kazao da je zakon predat u proceduru 2023. godine.

Ne može se graditi na mjestima koja su razglednica države

Odgovarajući na pitanje o gradnji u Miločerskom parku, predviđenoj ugovorom sa kompanijom Adriatic Properties, čije je djelove objavio u prethodnom podkastu, Abazović je rekao da nije protiv investitora i kondo-hotela:

„Govorim isključivo o Miločerskom parku, koji ima poseban značaj za državu, poput Biogradske gore ili Crnog jezera. Zalažem se za to da se Sveti Stefan otvori i kao nacionalno blago vrati državi. Ako to u ovom trenutku nije moguće, neka se otvori kao hotel i neka radi i vila Miločer, ali nisam za gradnju u Miločerskom parku. Treba nešto da ostavimo i za buduće generacije. Ne možemo graditi na mjestima koja su razglednica države, poput Lovćena, Crnog jezera i Miločerskog parka", kazao je Abazović.

Podsjetio je da je odluku o zabrani gradnje donijela Opština Budva u periodu od 2015. do 2020. godine i da sada ćute oni koji su digli ruku za tu deklaraciju.

„To je problem. Ako su promijenili mišljenje i smatraju da Miločerski park treba uništiti, neka to javno kažu. Neka kažu građanima: slagali smo vas, nas ne interesuje zaštita Miločerskog parka", naveo je.

Način na koji se društvo odnosilo prema Slavku Peroviću dovoljno govori o nama

Upitan za pohvale koje je dobio od bivšeg lidera Liberalnog saveza Slavka Perovića, Abazović je rekao da se takav političar u Crnoj Gori neće pojaviti u narednih 100 godina.

„Imao sam priliku prije nekoliko dana da razgovaram s njim. Način na koji se društvo nekada odnosilo prema njemu mnogo govori o nama. Sjetite se koliku je podršku imao, kako su mu podmetali da je izdajnik, da je protiv Crne Gore, da bi na kraju ukrali njegovu ideju i da bi danas ljudi koji nikada nijesu bili liberali govorili: 'Ja sam stari liberal'. I to mnogo govori o nama", zaključio je Abazović.