Iako je Crna Gora postigla veliki uspjeh u evropskim integracijama tokom prethodne godine, zatvaranje 21 poglavlja u 2026. neće biti lak zadatak, kaže u razgovoru za Dnevnik TVCG ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. Ipak, vjeruje da ćemo do kraja godine biti tehnički spremni, a dodatan impuls je nedvosmislena podrška Evropske unije.

Foto: Vlada Crne Gore/Bojan Gnjidić

Crna Gora više od decenije korača evropskim putem – iako dugim i nerijetko neizvjesnim – kraj 2025. nam je pokazao da smo, nakon šest zatvorenih pregovaračkih poglavlja, nikada bliži članstvu. Pored otvorenog interesa Unije za proširenjem, zvanična Podgorica je poslala poruku da može da odgovori izazovima koji se pred njom postavljaju. Ipak, kako poručuje ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u razgovoru za TVCG, nije dovoljno biti samo dobar đak i uraditi domaći kako treba – važna je politička podrška svih 27 država članica.

„Brzo nas očekuju ratifikacije u njihovim parlamentima, što jeste izuzetno i samo politička odluka i volja svih, na kraju krajeva, 27 država. Ono što se od nas očekuje jeste da se na najbolji mogući način predstavimo državama članicama, a to jeste kroz reforme, kroz usklađivanje i slanjem, na kraju krajeva, poruke političke stabilnosti zemlje“, kaže ministarka.

Govoreći o planovima za 2026, podsjeća da je pred Crnom Gorom nekoliko međuvladinih konferencija, te obećava građanima da će, bar tehnički, Crna Gora biti spremna da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja.

„Što znači da nas 21 pregovaračko poglavlje očekuje već za 2026. godinu. Ja ću podsjetiti da je već jedno pregovaračko poglavlje bilo i tema rasprave u toku decembra. Mi smo već ušli u ozbiljno pregovaranje, već šaljemo pozicije, već ispunjavamo zakone. Skupština je preko 50 ili 60 zakona usvojila u posljednjim danima 2025. godine i to je pokazatelj da svi ti zakoni imaju tzv. plavu zastavicu. Odnosno, zakoni su vezani ili za reformsku agendu ili su vezani za zatvaranje poglavlja“, kaže Gorčević.

Govoreći o poglavlju 31, koje se tiče vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike, a koje je blokirao zvanični Zagreb, ministarka objašnjava da je tehnički spremno za zatvaranje, ali da je potrebno sve iskomunicirati.

„Postoji niz otvorenih pitanja koja su naslijeđena i koja traju već godinama. Formirano je već nekoliko komisija. Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske imaju kontinuiranu saradnju i to je dijalog koji zaista traje mjesecima. Vjerujem da će Hrvatska podržati Crnu Goru onda kada bude odlučivalo u završnici ovog pregovora jer su do sada, podsjetiću, za ovih šest poglavlja koja smo zatvorili tokom 2025. godine dali zeleno svjetlo“, ističe Gorčević.

Sredinom godine počinje izrada ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, što, objašnjava ministarka, ne znači de facto članstvo.

„S jedne strane, on podrazumijeva tehničku spremnost u dijelu svih konačnih obaveza, tranzicionih perioda na koje se Crna Gora obavezuje. On podrazumijeva, da kažem, poruku koju nama države članice i Evropska komisija šalju u dijelu njihove spremnosti. Dakle, ovo za nas jeste velika motivacija i ovo je veliki korak. Međutim, de facto članstvo će značiti tek onda kada mi budemo uspjeli da završimo ratifikaciju u parlamentima 27 država članica“, istakla je ministarka.

Pred Crnom Gorom je još mnogo posla. Najviše će ga, očigledno, biti u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i koja su najizazovnija, zbog čega se posljednja zatvaraju.