Zemlje u istočnoj Evropi i na zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju, Gruziju i Ukrajinu, podijeljene su oko novih planova Evropske unije da se državama kandidatima omogući da uđu u blok, ali sa ograničenim pravom glasa, piše briselski magazin "Politiko".

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Takvi predlozi, kojima je cilj da olakšaju odlučivanje u proširenoj EU, izazvali su debatu o tome da li novi članovi treba odmah da uživaju puna prava ili da prihvate privremena ograničenja. Dok su Albanija i Gruzija pokazale spremnost za ovu ideju, Crna Gora i Ukrajina insistiraju na punom članstvu prema važećim pravilima.

Očekuje se da će Evropska komisija u narednim mjesecima predstaviti detaljne planove, dok lideri procjenjuju balans između proširenja i očuvanja efikasnosti procesa odlučivanja u EU.

Edi Rama, premijer Albanije, koja je sada otvorila pregovaračka poglavlja kroz koja će morati da prođe, rekao je za "Politiko" da su ove mjere dobra ideja i da bi njegova zemlja čak prihvatila da neko vrijeme nema svog komesara u Briselu.

Albanija, kako je rekao, ne želi da izaziva volju velikih osnivača poput Francuske i Njemačke.

"Na kraju krajeva, oni su odrasli u porodici koji donose važne odluke", rekao je Rama, dodajući da je jedna od prednosti za manje članice EU to što ako veće zemlje pogriješe, to nije krivica novih članova.

Salome Zurabišvili, posljednja direktno izabrana predsjednica Gruzije, kazala je da je dugo zagovarala ovakav potez u razgovorima sa zvaničnicima EU. Njena funkcija je ukinuta od strane vladajuće stranke Gruzijski san, što je Brisel osudio, a pregovori o pristupanju sada su stali zbog upozorenja o nazadovanju demokratije.

"Kao mala zemlja, vrlo je jasno da nam je interes da budemo dio zajednice, porodice, i da učestvujemo u programima koji čine EU, a nimalo da budemo ravnopravan donosilac odluka kao zemlje koje su bile na početku ove organizacije i mnogo su moćnije", rekla je Zurabišvili za "Politiko".

Sa druge strane, Crna Gora, zemlja kandidat koja je najdalje odmakla na putu ka EU, insistira da nema potrebe mijenjati uslove pod kojima joj je dodijeljeno članstvo i očekuje da završi proces provjere ove godine.

"Činjenica je da je EU već imala 28 članica, trenutno ima 27 zbog Bregzita. Dakle, u tom smislu, ako Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine, onda je odgovor na pitanje da li su potrebne reforme – ne, zar ne? Ali ovo je definitivno pitanje na koje treba da odgovore lideri EU", rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović za "Politiko".

Plan o ograničavanju prava glasa iznesen je krajem prošle godine od strane zvaničnika i pro-EU vlada, da se unese dinamika u proces proširenja koji je blokiran od strane Mađarske i još nekoliko prijestonica zbog straha da bi mogao donijeti neželjenu konkurenciju za lokalna tržišta ili ugroziti bezbjednosne interese. Mađarska je više puta prijetila vetom protiv pristupanja Ukrajine EU.

Brisel razmatra „ograničenu" Ukrajinu u EU
 
Komesarka za proširenje EU Marta Kos rekla je za "Politiko" da će konkretni predlozi biti predstavljeni u februaru ili martu. Dodala je da potpuno novi element stvara novu hitnost.

"Imamo spoljne destruktivne sile koje bi željele da ne uspijemo, one rade protiv naših zemalja kandidata, ali mi smo glavni cilj", navela je Kos.

Plan će morati da bude detaljno razrađen od strane Komisije prije nego što bude predstavljen nacionalnim liderima i vjerovatno razmatran na budućim samitima Evropskog savjeta, uz procjenu pravnika, kako bi se vid‌jelo kako se uklapa u osnivačke ugovore EU.

Dok su kandidati duboko uključeni u reforme potrebne za članstvo u bloku, Kos je rekla da još ima posla da se postojeći članovi EU uvjere da će biti uspostavljene dovoljne zaštite.

Pregovori su tehnički dio; moramo uzeti u obzir politički dio – kazala je Kos.

Moldavija i Ukrajina rezervisane

Moldavija, čija je aplikacija za članstvo povezana sa Ukrajinom, želi da vidi detalje predloga.

"Spremni smo da preuzmemo odgovornosti u ranoj fazi i pozdravili bismo priliku da učestvujemo i pomognemo u oblikovanju ovih diskusija", rekao je visoki moldavski zvaničnik.

Ukrajina, koja je sprovela široke reforme u okviru procesa pristupanja čak i dok se suočava sa agresijom Rusije, nije voljna da podrži ovu ideju.

"Ako govorimo o članstvu u EU, ono mora biti potpuno", izričit je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.