Čelnici država članica Evropske unije razmatraju uvođenje carina u vrijednosti od 93 milijarde eura ili ograničavanje pristupa američkim kompanijama tržištu Unije, kao odgovor na prijetnje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše Financial Times.

Foto: YT screenshot/BBC News / Pixabay (kolaž)

Najavljeni potezi predstavljaju najozbiljniju krizu u transatlantskim odnosima u posljednjim decenijama, konstatuje Financial Times.

Evropski lideri pripremaju kontramjere kako bi imali adute u rukama tokom ključnih sastanaka sa američkim predsjednikom na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ove sedmice, rekli su za Financial Times zvaničnici uključeni u pripreme.

Cilj je postizanje kompromisa kako bi se izbjegla duboka kriza zapadne vojne alijanse, a time i suštinska prijetnja bezbjednosti Evrope.

Spisak carina pripremljen je prošle godine, ali je njegovo aktiviranje odloženo do 6. februara kako bi se izbjeglo izbijanje trgovinskog rata.

Ponovo se našao na stolu na sastanku 27 ambasadora EU, zajedno sa takozvanim instrumentom protiv prinude (ACI – anti-coercion instrument), koji može da ograniči pristup američkih kompanija unutrašnjem tržištu Unije, u okviru rasprave o odgovoru na Trampove prijetnje kaznenim carinama.

Tramp je u subotu uveče zatražio dozvolu od Danske da preuzme kontrolu nad Grenlandom i najavio uvođenje carina od 10 odsto od 1. februara na robu iz Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i šest zemalja EU koje su poslale trupe na to arktičko ostrvo u okviru vojne vježbe.

„Postoje jasni instrumenti odmazde ako se ovo nastavi. Tramp koristi čisto prinudne metode“, rekao je za Financial Times evropski diplomata upućen u raspravu.

„Istovremeno, želimo javno da pozovemo na smirivanje i damo mu priliku da se povuče“, dodao je isti izvor.

„Poruka je – štap i šargarepa“, naveo je sagovornik Financial Timesa.

Francuska je pozvala EU da uzvrati primjenom instrumenta protiv prinude, koji od usvajanja 2023. godine nikada nije upotrijebljen.

Ovaj alat uključuje ograničenja za investicije i može obustaviti izvoz usluga, poput onih koje pružaju američke tehnološke kompanije u EU.

Pariz i Berlin koordiniraju zajednički odgovor, a ministri finansija obje zemlje trebalo bi da se sastanu u Berlinu prije puta u Brisel na sastanak sa evropskim kolegama, naveo je zvaničnik francuske vlade.

„Ovo pitanje moraće da se pokrene i sa svim partnerima iz G7 tokom francuskog predsjedavanja“, dodao je isti izvor.

Iako su mnoge države članice EU podržale prijedlog da se istraže načini primjene ACI protiv Sjedinjenih Američkih Država, većina je pozvala na dijalog sa Trampom prije upućivanja direktnih prijetnji odmazdom, rekli su diplomate upoznate sa raspravama za Financial Times.

„Moramo da smanjimo tenzije“, izjavio je drugi evropski diplomata.

Kao korak ka odmazdi, najveće stranke u Evropskom parlamentu ovog vikenda odložile su planirano glasanje o mjerama koje bi smanjile carine EU na američku robu, u okviru trgovinskog sporazuma postignutog prošle godine.

Tramp će u Davosu u srijedu i četvrtak održati privatne razgovore sa evropskim liderima, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, a najavljeno je i njegovo učešće u široj diskusiji zapadnih zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

„Želimo saradnju i nismo mi ti koji traže sukob“, poručila je danska premijerka Mete Frederiksen.

Savjetnici za nacionalnu bezbjednost zapadnih zemalja sastaće se u Davosu u ponedjeljak popodne.

Prvobitno je bilo planirano da se razgovara o Ukrajini i mirovnim pregovorima za okončanje rata, ali je dnevni red izmijenjen kako bi se dalo vremena za raspravu o krizi u vezi sa Grenlandom, rekla su dva zvaničnika upoznata sa pripremama.

Ministarstvo spoljnih poslova Švajcarske, koje je domaćin sastanka, saopštilo je da neće komentarisati učesnike ni teme.

„Trampove prijetnje svakako opravdavaju ACI jer je riječ o klasičnom primjeru prinude“, rekao je treći evropski zvaničnik.

„Moramo iskoristiti vrijeme do 1. februara da vidimo da li je Tramp zainteresovan za izlaznu strategiju“, dodao je izvor Financial Timesa.

Evropski zvaničnici nadaju se da će prijetnje odmazdom pojačati dvostranački pritisak u Sjedinjenim Američkim Državama protiv Trampovih poteza i dovesti do njegovog povlačenja.

„Ovo je situacija u kojoj nema mjesta za kompromis, jer ne možemo prepustiti Grenland“, rekao je četvrti evropski zvaničnik.

„Razumni Amerikanci znaju da je ovim potezima otvorena Pandorina kutija“, dodao je.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je Evropa previše slaba da bi garantovala bezbjednost Grenlanda i odbio da popusti u vezi sa zahtjevom Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ostrvom.

„Predsjednik vjeruje da poboljšana bezbjednost nije moguća bez toga da Grenland bude dio Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Besent za NBC News.

Lideri EU pripremaju se za vanredni sastanak zakazan za četvrtak, kako bi razgovarali o krizi.

„Imajući u vidu značaj nedavnih dešavanja i radi dalje koordinacije, odlučio sam da sazovem vanredni sastanak Evropskog savjeta u narednim danima“, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.

Evropska unija je spremna da se brani od bilo kakve vrste prinude, poručio je Antonio Košta.