Crna Gora, kao buduća članica EU, imaće šest poslanika u Evropskom parlamentu, i stoga treba da normira mogućnost da crnogorski građani učestvuju u izborima za tu instituciju. Nova ustavna rješenja treba da omoguće i ostvarivanje određenih prava građana EU u Crnoj Gori, naročito u oblasti lokalne samouprave.

Foto: Vlada Crne Gore/ S. Matić

Crna Gora u obavezi je da, u cilju pristupanja Evropskoj uniji (EU), donese set izmjena Ustava, koje, osim jačanja nezavisnosti pravosuđa, treba da definišu odnos države i EU, kao i prava crnogorskih državljana u okviru te zajednice, i ne tiču se identitetskih tema.

To je “Vijestima” rekla ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (Pokret Evropa sad), odgovarajući na pitanja koje su ustavne izmjene koje EU očekuje od Crne Gore u završnoj fazi pregovora i koji je rok za to.

Ona je kazala da su izmjene najvišeg pravnog akta uobičajen i neizostavan dio završne faze pristupanja EU, i da je njihova svrha da država, i pravno i institucionalno, bude u potpunosti spremna za punopravno članstvo i za funkcionisanje unutar evropskog sistema.

Gorčević je podsjetila da je na prvom mjestu ustavna izmjena predviđena Reformskom agendom Crne Gore, koja se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa kroz izmjene vezane za Sudski savjet.

“Ta obaveza je ujedno i dio IBAR zakona i završno mjerilo, i ima za cilj uklanjanje političkog uticaja iz pravosudnog sistema”, navela je ona.

Crna Gora je, nakon usvajanja seta zakona, dobila u ljeto 2024. godine pozitivan IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila) za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), što je otvorilo put za završnu fazu integracionog procesa.

Prema Reformskoj agendi 2024-2027, koja je uslov za dobijanje novca iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, Crna Gora je prošle godine trebalo da usvoji dio izmjena Ustava koje se tiču Sudskog savjeta. Vlada je usvojila Predlog za promjenu Ustava u aprilu 2025, prema kom ministar pravde neće više biti član Sudskog savjeta. Materijal je proslijeđen Skupštini 30. maja prošle godine kako bi se ova tema uvrstila na dnevni red zasjedanja, ali se to još nije desilo.

Na pitanje zašto ustavne izmjene u oblasti pravosuđa nijesu usvojene prošle godine, Gorčević je odgovorila da se Ustav ne može mijenjati ad hoc jer zahtijeva ozbiljan politički dijalog, širok konsenzus i dvotrećinsku većinu u Skupštini, uz potpunu usklađenost s međunarodnim i evropskim standardima.

“Iako se to pitanje još nije našlo na dnevnom redu, Vlada ostaje u potpunosti posvećena jačanju nezavisnosti pravosuđa. Istovremeno, naš stav je da se ustavne izmjene donose odgovorno i održivo, posebno imajući u vidu da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi procesa evropske integracije”, dodala je.

IZBORI ZA EVROPSKI PARLAMENT

Što se tiče ostalih ustavnih izmjena, Gorčević kaže da se jedan segment odnosi na uvođenje novih ustavnih rješenja kojima se definišu odnos Crne Gore i EU, kao i prava crnogorskih državljana u okviru te zajednice. To, kako je objasnila, podrazumijeva i mogućnost da građani Crne Gore učestvuju u izborima za Evropski parlament (EP) - i kao birači i kao kandidati - pri čemu će Crna Gora, kao buduća članica, imati šest poslanika u EP-u.

“Istovremeno, očekuje se da Ustav jasno prepozna pravni osnov članstva u EU, uključujući primat i neposrednu primjenu prava EU u domaćem pravnom poretku, kao i mogućnost povjeravanja određenih nadležnosti institucijama EU”, objasnila je Gorčević, dodajući da se time jača pravna sigurnost i jasno definiše pozicija Crne Gore u evropskom pravnom prostoru.

Građani će u izborima za EP moći da učestvuju i kao birači, i kao kandidati:

Navela je da se poseban dio izmjena tiče statusa građana Crne Gore kao građana EU - slobode kretanja i nastanjivanja, biračkog prava na lokalnom nivou u drugim državama članicama, kao i prava na konzularnu zaštitu i pristup institucijama EU.

“U isto vrijeme, ustavna rješenja treba da omoguće i ostvarivanje određenih prava građana EU u Crnoj Gori, naročito u oblasti lokalne samouprave”, rekla je Gorčević.

Prema njenim riječima, drugi segment odnosi se na izmjenu postojećih ustavnih odredbi u oblastima biračkog prava, lokalne samouprave i institucionalne nezavisnosti, uključujući i jačanje ustavne pozicije Centralne banke kroz jasno definisan cilj stabilnosti cijena, što je standard EU.

Ministarka je istakla da se ove ustavne izmjene ne odnose na identitetska pitanja, već služe jačanju pravne sigurnosti, jasnoći nadležnosti i potpunoj spremnosti Crne Gore za članstvo u EU.

“One predstavljaju prirodan korak države koja je ušla u završnu fazu evropskog integracionog procesa”, poručila je.

Partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje su dio vlasti, traže izmjene Ustava da bi se srpski jezik normirao kao službeni. Šef skupštine i jedan od lidera tog bivšeg saveza Andrija Mandić, tvrdi da najviši pravni akt ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu, i da je veliki broj odredbi tog propisa “sazreo za usklađivanje sa savremenom državom”.

IZMJENE PRIJE PUNOPRAVNOG ČLANSTVA

Gorčević je kazala da za određene izmjene, kao što je sastav Sudskog savjeta, odnosno isključivanje ministra pravde iz tog tijela, postoji jasno definisan rok, a to je kraj juna. Za ostale izmjene, kako je navela, ne postoje jasno definisani rokovi, ali postoji vrlo jasan okvir - ustavne izmjene moraju biti usvojene prije punopravnog članstva u EU.

“Dinamiku ostalih izmjena utvrdićemo u komunikaciji s Evropskom komisijom”, rekla je ministarka.

Objasnila je da je proces pripreme institucionalan i uključuje Vladu, nadležna ministarstva, pravne eksperte, uz stalnu komunikaciju i usaglašavanje s evropskim institucijama.

Vlada, kako je dodala, ima obavezu da proces pokrene i vodi, ali je Skupština ključni akter, jer se ustavne izmjene mogu usvojiti isključivo kroz parlamentarni konsenzus.

Odgovarajući na pitanje očekuje li da će Skupština obezbijediti potrebnu većinu za usvajanje ustavnih izmjena, istakla je da je evropska integracija strateški i državni cilj Crne Gore i jedna od rijetkih tema oko koje postoji širok konsenzus u društvu.

“Upravo zato vjerujem da će Skupština pokazati političku odgovornost u trenutku koji je od ključnog značaja za evropsku budućnost zemlje”, poručila je, dodajući da ustavne izmjene nisu pitanje partijskih interesa, već odluka o pravcu u kom će se Crna Gora kretati u narednim decenijama.

Gorčević je navela da očekuje da će, kad ove teme dođu na dnevni red, prevladati svijest o važnosti evropskog puta i da će biti obezbijeđena potrebna većina.

Podsjetila je da su dosadašnji koraci u ovoj oblasti pozitivno ocijenjeni od Evropske i Venecijanske komisije, ali da puna depolitizacija pravosuđa i jačanje institucionalne nezavisnosti zahtijevaju nastavak reformskog dijaloga, tehničku preciznost i spremnost na kompromis svih političkih aktera.

“Upravo takav pristup daje garanciju da će ustavne promjene biti trajne, kvalitetne i u skladu sa evropskim standardima”, zaključila je ona.

I Hrvatska i Slovenija mijenjale Ustav

Hrvatska je, izmjenama Ustava uoči pristupanja EU, definisala da kao država članica EU učestvuje u stvaranju evropskog zajedništva, “kako bi zajedno s drugim evropskim državama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje, te ostvarila druge zajedničke ciljeve, u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima na kojima se EU zasniva”.

U Ustavu Hrvatske piše i da ta država, na osnovu članova 139 i 140 Ustava, institucijama EU “povjerava ovlašćenja koja su potrebna za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih na osnovu članstva”.

Prije ulaska u EU, i Slovenija je u Ustav uvela izmjene koje su omogućile prenošenje određenih ovlašćenja na međunarodne organizacije, kako bi bila pravno spremna za članstvo u EU i NATO-u.

Poglavlje 32 zatvaraju u ponedjeljak

Iz Vlade je juče najavljeno da će Crna Gora u ponedjeljak (26. januar) na Međuvladinoj konferenciji s EU zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje u pregovorima sa EU.

Radi se o Poglavlju 32 - Finansijski nadzor, koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava Unije.

To bi bilo 13 privremeno zatvoreno poglavlje, od ukupno 33, od početka pregovora o pristupanju 2012. godine.