Proces legalizacije u Crnoj Gori traje od 2017. godine. Od te godine pa do kraja 2025. predato je 67.383 zahtjeva, dok je legalizovano samo 3.756. Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine tvrdi da je sada postupak konačno ubrzan i da se rok do prvobitnog 14. februara pomjera na još dodatnih šest mjeseci, navodi se u prilogu RTV Podgorica.

Foto: arhiva, YouTube screenshot/MediaBiro

Iz Ministarstva urbanizma objašnjavaju da je puna primjena Zakona o legalizaciji bespravnih objekata moguća tek od novembra 2025. godine, nakon objavljivanja satelitskog i aero-fotogrametrijskog snimka cijele države, što znači da je zakon je postojao godinama bez ključnih tehničkih uslova za sprovođenje.

Advokatica Nina Radulović za TV Podgorica je istakla da ovaj Zakon nije ustavno održiv.

„Mislim da naša administracija nema kapaciteta da riješi sve ove predmete. U pitanju je zakon koji je neustavan jer post festum pokušava da naplati neke obaveze za komunalno uređenje a to je davno zastarjelo, objekti prije 20, 30, 40, 50 godina izgrađeni, ne možete se naplatiti i kad dobijete pravosnažnu sudsku presudu do beskonačnosti, imate pravo samo do 10 godina“, objašnjava Radulović.

Ovaj Zakon u članu 31 navodi da se bespravni objekat uklanja ako, između ostalog, nije podnijet zahtjev za legalizaciju, a država je obavezna da istim obezbijedi alternativni smještaj. Radulović naglašava da država nema kapaciteta za to.

„Sad smo imali slučaj u Herceg Novom prije neki dan da je objekat nepodoban za stanovanje i da je naloženo iseljenje tih ljudi, kuda će ti ljudi, država ne može u pojedinačnom incident da djeluje, a ovo bi trebalo da bude masovna pojava“, kazala je Radulović.

 To su zakoni, naglašava Radulović, koji retroaktivno naplaćuju građanima nesposobnost države da blagovremeno se bavi svojom djelatnošću, a to je da kontroliše gradnju.

„To je retroaktivna naplata svoje sopstvene nesposobnosti, na kraju ceh plaćaju naši građani, to nije samo nesposobnost da se reguliše divlja gradnja nego nesposobnost da se uredi građenje u našoj zemlji, znamo da su mnogi nelegalni objekti na vlasnickim placevima izgrađeni u djelovima lokalne samouprave koje nisu regulisani DUP-om, građani ne mogu beskonačno čekati nesposobnost i sporost države“, istakla je Radulović.

Sa druge strane, ističe Radulović, građani su u najavi procesa legalizacije bili skloni zloupotrebama, a građevinski inspektori korupciji.

„Tako što su razapinjali na livadi cerade, da kad prođe avio snimanje, da izgleda da je mrtva građevinska ploča. Imamo glasovite slučajeve iz te oblasti za korumpirane građevinske inspektore koji su gledali kroz prste za pare našim građanima koji su se upustili u avanturu ilegalne gradnje“, kazala je Radulović.

Iz Ministarstva su najavili nove izmjene i dopune postojećeg Zakona.

“Nove izmjene Zakona o legalizaciji bespravnih objekata omogućiće da objekti izgrađeni bez građevinske dozvole, a koji su upisani u katastar, mogu promijeniti vlasništvo u slučajevima izvršenja upisa hipoteke ili drugog založnog prava, vansudske prodaje, nasljeđivanja, diobe, odluke suda ili rješenja o izvršenju, kao i da se do tri godine može produžiti njihov zakup ili korišćenje u poslovnim djelatnostima“, naveli su iz ovog resora.

Vlada je ove izmjene i dopune poslala Skupštini, a poslanici će se o njima izjasniti na vanrednoj sjednici početkom februara. Međutim, ključno pitanje ostaje bez odgovora: kako riješiti desetine hiljada predmeta bez dovoljnog broja ljudi u administraciji. A dok sistem traži još vremena, građani na legalizaciju svojih domova čekaju godinama.