U Crnoj Gori se bilježi trend povećanja broja otkrivenih novčanica posljednjih godina, što ukazuje da je kriminalna djelatnost proizvodnje falsifikovanih novčanica jedan od ozbiljnijih švercerskih poslova.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

I nedavni slučaj, kada je protiv jednog Beranca podnešena krivična prijava zbog posjedovanja falsifikovanih novčanica, potvrđuje da bi se takav trend mogao nastaviti i ove godine.

Taj Beranac je najprije prijavio da mu je ukraden novac, a kada su uhvatili kradljivca, analizom novčanica u njegovom novčaniku pronađeno je falsifikovanih pedeset eura, što je, inače, novčanica koja se najviše falsifikuje.

Iako Centralna banka Crne Gore (CBCG) još nije objavila precizne podatke za 2025. godinu, iz analize uporednih podataka za prethodne dvije godine može se zaključiti da taj negativni trend nije zanemarljiv.

Prema izvještajima CBCG, u 2024. otkriveno je 848 falsifikovanih novčanica, u ukupnoj vrijednosti od 71.660 eura, što je u odnosu na 2023. godinu porast od 61,8%. Godinu ranije, u 2023, u Crnoj Gori otkriveno je 70% više falsifikovanih novčanica nego 2022. godine.

Sagovornik Portala RTCG kazao je da su najlakša meta vlasnika lažnih novčanica prodavci na pijacama, koji ne nose sa sobom aparate za provjeru, a novčanice su tako vješto urađene da ih je veoma teško prepoznati “od oka”.

“Najlakše je falsifikovati novčanicu od dvjesta eura, a najbolji falsifikat koji smo do sada pronašli bio je od sto eura. Ipak, najviše lažnih novčanica je od pedeset eura”, kazao je policijski službenik.

Dok su se prodavci koliko-toliko uvježbali u prepoznavanju krupnih novčanica, jedan neprijavljeni slučaj unio je pometnju kada su shvatili da su, osim krupnih, u opticaju i sitnije falsifikovane papirne novčanice, od 20 ili čak 5 eura.

“Na te novčanice slabo ko obraća pažnju. Oni koji ih imaju često ih nesvjesno plasiraju. Ako već znaju da su ih negdje dobili, lako ih se oslobađaju trgujući kod pijačnih prodavaca”, ispričao je jedan od trgovaca.

Dobro obaviješteni sagovornik našeg portala objašnjava da najveće količine falsifikovanog novca na Balkan i u zemlje Evropske unije stižu iz ilegalnih fabrika koje se nalaze u Rumuniji.

“U toj zemlji se najviše prave lažni euri, kuvajtski dinari i američki dolari. Najteža za falsifikovanje je britanska funta. Kriminalne grupe koje se bave stavljanjem u promet falsifikovanog novca kupuju ga po cijeni od dvadeset odsto vrijednosti pravog novca. Tako se, na primjer, za milion eura lažnog novca plaća dvjesta hiljada eura”, kaže sagovornik.

U jednom ranijem novinarskom istraživanju konstatuje se da se u zemljama zapadne Evrope, poput plimnog talasa, širila nova vrsta prevare. Ideja je, kako se objašnjava, prilično jednostavna: kriminalci pretražuju novinske i internet oglase u potrazi za nekretninama, skupim automobilima, jahtama, vrijednim nakitom, satovima, umjetničkim djelima, pa čak i konjima.

Ne ustručavaju se ni da “preuzmu” nečiju radnju ili firmu, ili da nude investiciju u već postojeći biznis ili u poslovanje u povoju.

Mjesta sastanka su obično dva grada na sjeveru Italije, a kao “rezervna” mjesta sastanka kriminalci koriste i gradove u Francuskoj, zemljama Beneluksa ili Španiji. Pri tome ih biraju tako da žrtvama “uštede dalek put”. Članovi ovih kriminalnih grupa vole da se predstavljaju kao Italijani, Arapi, Grci, Česi, a među njima ima i kriminalaca sa prostora bivše Jugoslavije.

Operišu u većim grupama, jer mijenjanje sastava timova policiji otežava sagledavanje strukture grupe i razmjera prevare. Šefovima kriminalnih grupa to omogućava da one koji su niže u hijerarhiji drže u neznanju o veličini plijena.

Dobro verziran i obaviješten sagovornik potvrđuje da u ovom poslu ima kriminalaca sa prostora Crne Gore, kao i sa čitavog Balkana. On ističe, međutim, da prevare na našim prostorima nisu tako velike kao one na zapadu.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je malo tržište i falsifikovani novac u našu državu ulazi u manjim količinama, odnosno nema velikih transakcija kao što je to slučaj u zapadnoj Evropi.