Crna Gora je pred jednom od najznačajnijih reformi u pravosudnom sistemu, koja se odnosi na osnivanje Specijalnog suda koji će isključivo biti nadležan za predmete organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina.

Foto: Vlada CG/ R. Koprivica
 
Dok Ministarstvo pravde postavlja vremenske okvire i formira radne grupe, pravnici i predstavnici sudstva upozoravaju da ovaj proces ne smije biti samo kozmetička promjena, već temeljno osnaživanje institucija koje zahtijeva stroge provjere integriteta, adekvatne uslove rada i jasnu političku volju.

​Iz Ministarstva pravde za "Dan" su saopštili da su konkretni koraci već preduzeti.

"Radna grupa za izradu predloga zakona o Specijalnom sudu obrazovana je rješenjem ministra pravde 3. novembra 2025.. Čine je predstavnici Ministarstva pravde, sudstva (sudije Vrhovnog suda Crne Gore, Apelacionog suda Crne Gore i Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici), kao i predstavnik državnog tužilaštva – glavni specijalni tužilac. Rad radne grupe je u toku, a planirano je da predlog zakona bude utvrđen na Vladi u 4. kvartalu 2026. godine", kazali su za DAN iz ministarstva kojim rukovodi Bojan Božović.
  
​Kako ističu, novi sud bi predstavljao krunu institucionalnog okvira za borbu protiv najsloženijih oblika kriminaliteta i biće usklađen s najboljom evropskom praksom.

​"Specijalni sud zamišljen je kao karika koja će, uz Specijalno državno tužilaštvo, Specijalno policijsko odjeljenje i Agenciju za sprečavanje korupcije, činiti snažan i funkcionalan sistem odgovora države na organizovani kriminal i korupciju. Posebna pažnja biće posvećena jačanju kadrovskih, administrativnih, bezbjednosnih i informaciono-komunikacionih kapaciteta. Proces izbora sudija biće zasnovan na najvišim profesionalnim i etičkim standardima, uz dodatne mehanizme provjere integriteta", poručuju iz ministarstva.​

​Ipak, akademska zajednica i pravni zastupnici pozivaju na oprez i transparentnost. Univerzitetski profesor i advokat, dr Miloš Vukčević, naglašava da javnost mora biti precizno informisana o svakom koraku.

Pavličić: Sudstvu potrebni bolji uslovi, a ne obećanja

​Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić naglašava da su rezultati prioritet, ali da oni ne dolaze bez adekvatne podrške države.​ Kako je istakla, fokusirani su na rad na predmetima i da se što više njih završi, kao i da organizaciono odgovore zadacima koji predstoje, iz kog razloga ne može pratiti šta ko obećava.

"Ako bismo čekali adekvatne prostore za rad i odlagali suđenja, mislim da bismo i vi i ja pošli u penziju a da do toga ne bi došlo. Ohrabrujem i očekujem od međunarodnih partnera pomoć našoj Vladi da nam omoguće bolje uslove, jer je to svakako i obaveza izvršne vlasti, kako bi sudstvo i tužilaštvo mogli odgovoriti veoma krupnim zadacima koji pred nama stoje. Ali, i u nedostatku toga, mislim da smo za poslednju godinu dana pokazali napredak",  rekla je Pavličić.

​"Kada je riječ o formiranju Specijalnog suda, prema informacijama dostupnim javnosti, zasad ne postoji zvanično objavljena odluka o formiranju radne grupe za izradu zakona o Specijalnom sudu, niti su javno saopštena imena eventualnih članova takve radne grupe. Imajući u vidu značaj ove teme, smatram da bi bilo od izuzetne važnosti da proces bude transparentan i inkluzivan, uz učešće predstavnika sudstva, tužilaštva, advokature, akademske zajednice i međunarodnih partnera", naglašava Vukčević u izjavi za "Dan".

Vukčević:
  
​On upozorava da brzina ne smije ugroziti kvalitet, ali se ne smije dozvoliti ni beskonačno odlaganje.

​"Rok za izradu i usvajanje jednog ovako kompleksnog zakona realno ne može biti kratak. Ukoliko postoji jasna politička volja i institucionalna koordinacija, nacrt bi mogao biti pripremljen u roku od nekoliko mjeseci, ali je za kvalitetno normiranje i javnu raspravu potreban dodatni vremenski okvir. Bez toga, postoji rizik od normativnih nedorečenosti i potencijalnih ustavnopravnih dilema", ukazao je Vukčević.

Osvrnuo se i na goruće pitanje prostornih kapaciteta, sugerišući racionalnija rješenja poput planirane Palate pravde umjesto gradnje zasebnih objekata koja bi iscrpila budžet i produžila rokove. Poseban fokus stavlja na kadrovsku bazu.

Megaprocesi pod lupom: Od Zvicera do Medenice

​Hitnost formiranja Specijalnog suda najbolje ilustruje trenutno stanje u sudnicama. Specijalno odjeljenje Višeg suda zatrpano je optužnicama protiv organizovanih kriminalnih grupa (OKG) čiji su organizatori, prema tvrdnjama SDT-a, Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Vaso Ulić i mnogi drugi. Riječ je o predmetima sa desetinama optuženih, hiljadama stranica dokaznog materijala sa skaj komunikacije, što zahtijeva ne samo vrhunsku stručnost, već i prostorne i tehničke kapacitete, koje trenutne sudnice jedva zadovoljavaju.

​Pored obračuna sa klanovima, crnogorsko pravosuđe se suočava i sa drugim izazovima, uključujući i čišćenje sopstvenih redova. Tu su procesi protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog sina, sada odbjeglog Miloša Medenice, kao i predmeti protiv visokih policijskih službenika, bivših direktora policije, nekadašnjih funkcionera i saradnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), te uticajnih biznismena. Ovi predmeti visoke korupcije dodatno opterećuju sistem i zahtijevaju sudije koje su prošle najrigoroznije provjere integriteta.

​"Prirodno je očekivati da sadašnje sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda imaju značajnu ulogu u eventualnom novoformiranom Specijalnom sudu, imajući u vidu njihovo iskustvo. Međutim, postavlja se ključno pitanje da li uopšte postoje dovoljni kadrovski kapaciteti za popunjavanje jednog zasebnog Specijalnog suda. Bez realnog kadrovskog osnaživanja, postoji opasnost da nova struktura bude samo reorganizovana, bez mjerljivog efekta na efikasnost postupaka. Ključno pitanje je ne samo da li će zakon biti donijet, već da li će biti sistemski održiv, finansijski pokriven i kadrovski osnažen",  zaključuje Vukčević.

Slična je i poruka iz Sekretarijata Sudskog savjeta – forma bez sadržine ne znači ništa.

Lekić: Poslijeratna sudnica za kriminal 21. vijeka

​Dok SDT podiže optužnice protiv kriminalnih grupa opremljenih najsavremenijom tehnologijom, suđenja se odvijaju u ambijentu koji se decenijama nije mijenjao. Zgrada Višeg suda u Podgorici, u kojoj je smješteno Specijalno odjeljenje, podignuta je neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Ova građevina, koju su gradili italijanski i njemački ratni zarobljenici, projektovana je za potrebe pravosuđa države u kojoj organizovani kriminal, u današnjem smislu te riječi, nije bio ni u primisli, podsjeća advokat Damir Lekić.

​"Raditi u uslovima u kojima je sud funkcionisao prije pola vijeka dok se procesuiraju najsavremeniji oblici transnacionalnog kriminala postaje neodrživo. To nije samo pitanje estetike ili udobnosti, već elementarne bezbjednosti i efikasnosti procesa",  smatra naš sagovornik.

​"Očekujemo da će Specijalni sud nakon formiranja opravdati svoje postojanje ako budu stvorene pretpostavke za njegov efikasan rad: kvalitetne sudije, dovoljan broj stručnih saradnika, zadovoljavajući materijalni, prostorni i tehnički uslovi",  poručuju iz Sudskog savjeta.
  
​Sve ovo poruke svode se na jednu: formiranje Specijalnog suda ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru ili puko preseljenje sudija u nove kancelarije.

"To mora biti projekat izgradnje svojevrsne pravosudne tvrđave, koja će tehnološki i bezbjednosno biti ispred onih kojima sudi. Bez nove zgrade, opremljene po najvišim NATO i EU standardima bezbjednosti, svaki novi zakon o Specijalnom sudu rizikuje da ostane mrtvo slovo na papiru, dok će se pravda i dalje "bušiti" kroz podrumske zidove iz prošlog vijeka", kazao je za "Dan" advokat Damir Lekić.

​"Tunel" osvijetlio slabosti sistema

Slučaj "Tunel" razotkrio je sve nedostatke zgrade u kojoj su smješteni Vrhovni, Viši i Apelacioni sud. U podrumskim prostorijama, koje više podsjećaju na nesređene arhive nego na strogo čuvane depoe, skladišti se ogromna količina dokaznog materijala – od tona narkotika do oružja i povjerljive dokumentacije.

​Upravo činjenica da se dokazi čuvaju u neuslovnim podzemnim prostorijama stare zgrade omogućila je pripadnicima kriminalnih grupa da doslovno prokopaju put do pravde po svojoj mjeri. Kopanje tunela ispod zgrade suda i nesmetano ulaženje u depo, odakle je otuđena i uništena važna dokazna građa, direktna je posledica činjenice da država decenijama ne ulaže u modernizaciju prostornih kapaciteta za pravosuđe.

​"Kada imate zgradu čiji su zidovi i temelji građeni prije više od 70 godina, bez savremenih senzora pokreta, seizmičkih detektora i adekvatnog fizičko-tehničkog obezbjeđenja depoa, nije ni čudo što kriminalne grupe uspijevaju da kompromituju sistem. Mi danas pokušavamo da procesuiramo organizatore klanova u prostorijama koje ne mogu da garantuju ni fizičku bezbjednost spisa, a kamoli aktera u postupku", ukazuje advokat Lekić.

​U konačnom, dok se čeka kraj ove godine, kada bi zakon trebalo da se nađe pred poslanicima, ostaje otvoreno pitanje da li će pravosuđe do tada uspjeti da konsoliduje svoje redove i stvori instituciju koja će zaista biti strah i trepet za organizovani kriminal, ili će sve ostati na nivou političke poruke bez stvarnog efekta.