Trenutna situacija da Sjedinjene Američke Države nemaju ambasadora ni u jednoj državi zapadnog Balkana predstavlja do sada nezabilježen slučaj.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Izostanak ambasadora u svim državama regiona istovremeno izazvao je različita tumačnja; s jedne strane je teorija da administracija Donalda Trampa na ovaj način šalje poruku da Balkan nije prioritet njene spoljne politike i da region prepušta Briselu, ali se i upozorava da se slabljenjem diplomatske mreže stvara prostor drugim svjetskim silama da šire svoj uticaj. S druge strane, pojedini u ovim okolnostima ne vide ništa dramatično i tvrde da je riječ o tehničkom i prolaznom vakuumu. Razlog za uzbunu ne vide ni u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, odakle ističu da je saradnja u okviru Evropske unije i NATO-a štit od štetnih uticaja sa strane.

Američka administracija je krajem prošle godine opozvala destine ambasadora širom svijeta. Odluka je stupila na snagu u januaru i dovela je do sada jedinstvenog slučaja u odnosima Vašingtona i Zapadog Balkana. Naime, diplomatske misije SAD u svim državama funkcionišu na nivou otpravnika poslova.

U Ministarstvu vanjskih poslova smatraju da ovakva situacija ne bi trebalo da se tumači kao neki politički signal i nova strategija Amerike u odnosu na Balkan, uz napomenu da je imenovanje ambasadora suvereno pravo svake države.

"Crna Gora, u potpunosti poštujući principe međunarodnog prava i diplomatske prakse, ne miješa se u unutrašnje procedure drugih država. Proces imenovanja ambasadora dio je složenih unutrašnjih procedura koje iziskuju određeno vrijeme, te trenutno funkcionisanje ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici na nivou privremenog otpravnika poslova ne posmatramo kao politički signal. Riječ je o iskusnom karijernom diplomati američke Više vanjskopolitičke službe, čije angažovanje obezbjeđuje kontinuitet u radu ambasade", kazali su "Danu" iz ministarstva.

Naglašavaju da ovakav aranžman ni na koji način ne utiče na međusobno povjerenje i partnerstvo, niti na kvalitet i dinamiku saradnje između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, te da saradnja regiona kroz NATO i EU garantuju stabilnost i zaštitu od štetnih uticaja.

"SAD su naš najznačajniji vanjskopolitički i strateški partner, sa kojima Crna Gora dijeli i savezništvo u okviru NATO-a, kao i dugogodišnju saradnju u oblasti demokratizacije, bezbjednosti i ukupnog razvoja društva. Istovremeno, SAD predstavljaju jednog od ključnih faktora stabilnosti na Zapadnom Balkanu, regionu koji je za NATO i Evropsku uniju od strateškog interesa, što se potvrđuje kroz kontinuirano praćenje bezbjednosnih prilika. Činjenica da je većina država regiona već integrisana u NATO, kao i jasna opredijeljenost EU da primi nove članice sa Zapadnog Balkana, dodatno potvrđuju strateški značaj ovog prostora. NATO i EU blisko sarađuju na Zapadnom Balkanu i razvijaju partnerstva sa zemljama regiona kako bi se spriječile destabilizacije i obezbijedio napredak ka miru, ekonomskom razvoju i dugoročnoj stabilnosti. U tom kontekstu, ne očekujemo stvaranje bezbjednosnog vakuma koji bi otvorio prostor za jačanje štetnih uticaja sa strane", navode iz MVP-a.

Očekuju pritiske na Crnu Goru

U resoru Ervina Ibrahimovića očekuju da će, kako se proces evropskih integracija bude ubrzavao i države zapadnog Balkana budu bliže punopravnom članstvu, rasti i izazovi i pritisak, naročito u odnosu na Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata.

"Zbog toga je od posebne važnosti da politika proširenja EU nastavi da daje konkretne rezultate i obuhvati čitav region, jer je Zapadni Balkan, čvrsto usmjeren ka reformama i usidren u evropske i evroatlantske strukture, uz podršku ključnih partnera poput SAD, najbolji odgovor na pokušaje destabilizacije i širenja štetnih uticaja", navode iz ministarstva.