Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na sjednici Prvog vanrednog zasijedanja u 2026. godini, dana 27. februara 2026. godine.

Foto: Kabinet Predsjednika

U nastavku pročitajte obrazloženje Milatovića:

"Povodom vraćanja na ponovno odlučivanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, želim da se obratim građanima Crne Gore jasno, odgovorno i bez političkih kalkulacija.

Moja odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija, niti međunarodne saradnje. Naprotiv. Ona je usmjerena ka zaštiti Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa države Crne Gore.

Ovaj Sporazum, u obliku u kojem je usvojen, otvara ozbiljna i višeslojna ustavno-pravna pitanja koja nijesu adekvatno razmotrena.

Prvo, Sporazum predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera, postupaka javnog nadmetanja, te upravljanja državnom imovinom.

Time se dovodi u pitanje poštovanje člana 140 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje narušavanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na tržištu.

Na ovaj način se u nepovoljan položaj dovode domaće kompanije, kao i kompanije iz zemalja koje su strateški partneri, poput SAD i država članica Evropske unije.

Država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma. To nije reforma, već opasan presedan.

Drugo, Sporazumom se predviđa da Ujedinjeni Arapski Emirati neće biti predmet mehanizama za rješavanje sporova definisanih ugovorima između ovlašćenih tijela. To znači da će druga strana biti izuzeta od odgovornosti u slučaju spora, što otvara ključno pitanje: Ko i na koji način štiti državni interes Crne Gore?

Međudržavna saradnja mora počivati na principu uzajamnosti, a ne jednostranih obaveza.

Treće, Vlada se Sporazumom obavezuje da će sprovesti sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata. To znači da se izvršna vlast unaprijed obavezuje na izmjene zakona, iako je donošenje i izmjena zakona isključiva nadležnost Skupštine Crne Gore.

Takva formulacija direktno zadire u ustavni princip podjele vlasti.

Četvrto, Vlada preuzima obavezu obezbjeđenja zemljišta, izgradnje javne infrastrukture (putevi, voda, struja) i prilagođavanja planske dokumentacije.

Sve se to radi bez jasne finansijske procjene i bez planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru. Država se obavezuje na unaprijed nepoznate troškove. Odgovorna politika ne smije graditi razvoj na fiskalnoj neizvjesnosti.

Peto, podsjećam da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio problematizovan od strane Evropske komisije, a isti je i predmet inicijative pred Ustavnim sudom.

Ustavni sud je po tom pitanju organizovao javnu raspravu, što je izuzetno rijedak potez, upravo zbog ozbiljnosti ustavno-pravnih dilema.

Smatram da je racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda.

Pred Crnom Gorom je izbor: hoćemo li graditi razvoj na principima pravne sigurnosti, jednakosti i transparentnosti, ili ćemo otvarati vrata presedanima koji dugoročno mogu oslabiti institucije i ugroziti državni interes?

Investicije su dobrodošle. Partnerstva su potrebna. Energetska transformacija je neophodna.

Ali, nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava. Nijedna investicija ne smije biti iznad zakona. I nijedna Vlada ne smije preuzimati obaveze koje mogu ugroziti fiskalnu i institucionalnu stabilnost države.

Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega mora biti pravno uređena država.

Crna Gora mora ostati država jednakih pravila za sve", zaključio je predsjednik Milatović.

Istovremeno, Predsjednik je proglasio sljedeće zakone:

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o poštanskim uslugama;

Zakon o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore;

Zakon o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama;

Zakon o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tečnostima i gasovima;

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o izmjenama Sektorskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije kojim se utvrđuju pravila za upravljanje i sprovođenje finansijske podrške Unije Crnoj Gori u okviru instrumenta pretpristupne podrške za oblast politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ (IPARD III);

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o izmjenama Sektorskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije kojim se utvrđuju pravila za upravljanje i sprovođenje finansijske podrške Unije Crnoj Gori u okviru instrumenta pretpristupne podrške za oblast politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ (IPARD);

Zakon o javnim izvršiteljima;

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Knjaževine Lihtenštajn o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu i sprječavanju poreske evazije i izbjegavanja;

Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvođača;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima;

Zakon o izmjeni Zakona o Prijestonici;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru;

Zakon o izmjeni Zakona o određivanju i zaštiti kritične infrastrukture;

Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti;

Zakon o izmjenama Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije;

Zakon o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora;

Zakon o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima;

Zakon o slatkovodnom ribarstvu i

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.