Direktorice JP Nacionalni parkovi Crne Gore Marinela Đuretić reagovala je povodom informacije o podnošenju krivične prijave protiv nje i bivših direktora ovog preduzeća Aleksandra Bulatovića i Vladimira Martinovića, kao i protiv direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića, koji su osumnjičeni uništenje životne sredine i pričinjenu materijalnu štetu od preko pet miliona eura. Đuretić je kazala da su navodi iz prijave, za koju je saznala iz medija, u potpunosti neosnovani, i da je preduzeće na čijem je čelu sprovodilo zakonom definisane mjere.

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Reagovanje prenosimo integralno: 

 “Sve aktivnosti koje su preduzimane i planirane tokom protekle dvije godne od kad upravljam prostorima pet nacionalnih parkova, preduzete su isključivo u cilju zaštite i očuvanja zaštićenih područja i njihovih najznačajnjih vrijednosti. 

S tim u vezi, ističem da je JPNPCG u ovom periodu ostvarilo izuzetne rezultate kada je u pitanju zaštita, unaprijeđenje uslova rada zaposlenih, ali i uspjeh poslovanja preduzeća. Smatram da je u interesu javnosti da zna da je tokom navedenog perioda zabilježen pomak u svim segmentima poslovanja – zaštiti i očuvanju biodiverziteta, borbi protiv nelegalnih aktivnosti, rad na važnim zakonima i strateškim dokumentima.

Tokom prošle godine parkove je posjetilo oko 930.000 turista i ostvarena je dobit u poslovanju. Takođe, sprovedeno je preko 60 disciplinskih postupaka gdje nijesmo žmurili na nepravilnosti i nerad koji je godinama ignorisan. Krenuli smo i sa uklanjanjem nelegalnih objekata sa prostora parkova, ali smo u ovom periodu obezbijedili kroz različite donacije i projekte sredstva koja će nam omogućiti osavremenjavanje i unaprijeđenje zaštite prirode, ali i ponudu i infrastrukturu u cilju razvoja održivog turizma. Sve ovo rezultat je dobre organizacije, unaprijeđenja sistema kontrole i ulaganja u bolje uslove za rad naših zaposlenih.

Imajući u vidu sve navedeno, kao i brojne radnje i mjere koje su preduzete u ovom periodu kada je u pitanju problem prenamnožavanja potkornjaka u šumama NP Prokletije ističem pod punom profesionalnom i ličnom odgovornošću da je Javno preduzeće za nacionalne parkove kao upravljač zaštićenim područjima sprovodilo sve zakonom definisane mjere i aktivnosti u skladu sa strateškim dokumentima i smjernicama nadležnih institucija u sistemu zaštite životne sredine i prirode.

Ove aktivnosti realizovane su u skladu sa važećim zakonima, dostupnim informacijama i podacima, kao i u skladu sa iskustvima stručnih službi iz konkretnih oblasti zaštite prirode. Ovim smo se rukovodili u sferi unapređenja opšteg zdravstvenog stanja i zaštite šuma svih pet nacionalnih parkova, posebno od štetnih insekata i potkornjaka u NP Prokletije.

Prepoznajući rješavanje ovog izazova prioritetnim, smatrala sam veoma važnim integralno upravljanje zaštitom šuma, a posebno uključivanje i saradnju s relevantnim organima, kako bi se sinergijskim djelovanjem nadležnih institucija došlo do adekvatnog rješenja očuvanja šumskih ekosistema u NP Prokletije i adekvatno odgovorilo na problem. S tim u vezi, na inicijativu JPNPCG formirana je međuinstitucionalna i međuresorska komisija koju čine stručnjaci iz oblasti zaštite šuma, čije se mjere u potpunosti poštuju. Zahvaljujući preduzetim svim mjerama, uključujući i postavljanje feromonskih klopki koje ukazuju na smanjen broj uhvaćenih insekata prošle godine u odnosu na 2024, očekuje se da će pojava potkornjaka biti u skorijem roku stavljena pod kontrolu.

Sve preduzete aktivnosti i mjere u vezi sa zaštitom šuma, a monitoringom je i utvrđeno da je zahvaljujući njima došlo do smanjenja broja potkornjaka u NP Prokletije, radili smo isključivo u javnom interesu. Zato smatram da su navodi iz prijave, za koju sam saznala iz medija, u potpunosti neosnovani.

Podsjećam javnost da je sušenje šuma od potkornjaka nije problem samo u NP Prokletije ili u sjevernom dijelu Crne Gore, već je to problem u svim zemljama Evrope koje imaju četinarske šume i to prvenstveno šume smrče. Shodno pretpostavkama naučnog kruga smatra se da su glavni krivac klimatske promjene, te se odgovornost za širenje potkornjaka ne može pripisivati JPNPCG”.