Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog rezolucije o integraciji Crne Gore u Evropsku uniju (EU), koja je, kako je saopšteno na sjednici, izraz posvećenosti interesima građana i jasnog opredjeljenja da je EU put najbolji pravac razvoja.

Foto: Skupština Crne Gore

Za usvajanje Predloga rezolucije glasala su 53 poslanika, dok protiv i uzdržanih nije bilo.

Poslanik Demokratske partije socijalista i predsjedavajući Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, govoreći o Predlogu rezolucije, rekao je da ulazak Crne Gore u EU predstavlja najvažniji strateški zadatak i cilj državne politike.

Prema Rezoluciji, parlament ima jednu od ključnih uloga u integracionom procesu i treba da da puni doprinos „koordinisanom institucionalnom djelovanju s Vladom i predsjednikom Crne Gore, u interesu završetka pristupnih pregovora s EU do kraja 2026“.

Vuković je rekao da Skupština treba da doprinese i unapređenju saradnje sa predstavnicima organizacija civilnog društva i medijske zajednice, u svrhu jačanja društvenog konsenzusa u vezi s procesom evropske integracije.

Poslanik Pokreta Evropa sad Jovan Subotić kazao je da je Rezolucija izraz posvećenosti interesima građana Crne Gore i jasnog opredjeljenja da je EU put najbolji pravac razvoja.

„Dugačak je i mukotrpan put integracije Crne Gore u EU, nama je pripala čast da se bavimo završnom dionicom. Na kraju ovog puta je velika nagrada – nešto najveće što parlament može da pokloni građanima“, rekao je Subotić.

On je naveo da će u toj nagradi uživati svi.

„U ovom trenutku u Crnoj Gori stasavaju generacije koje neće poznavati druge realnosti osim evropske. Siguran sam da ona donosi bolju infrastrukturu, sport, zdraviju životnu sredinu i vraća Crnu Goru tamo gdje je već bila – perjanica regiona i svetionik onih koji koračaju za nama“, kazao je Subotić.

On je rekao da političke razlike u državi neće nestati ulaskom u Uniju.

„Bavićemo se drugim problemima u drugom okviru. Ovom Rezolucijom pokazali smo da smo spremni da budemo dio jednog organizma koji će zajedno proći kroz cilj i uskoro disati EU plućima. Nadam se da će to biti kraj pesimizma i početak optimizma za sve građane“, zaključio je Subotić.

Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović rekao je da je Predlog rezolucije simboličan dokument u procesu integracije i da pokazuje određeni stepen jedinstva koji su pokazali poslanici.

On je kazao da su imali veliku pomoć i od opozicije.

„Da budem iskren, u samoj rezoluciji, u njenoj preambuli, postoje elementi koji nijesu bili neophodni da budu pomenuti, moglo je da se zaobiđe nešto što može da nas dijeli i trebalo je da se odnosi na ovaj saziv Skupštine, da ne idemo dalje u prošlost“, dodao je Vučurović.

On je poručio da Crna Gora u EU treba da uđe sa kičmom.

„U EU treba da uđemo sa kičmom i sa dostojanstvom i da pokušamo da ne idemo linijom da o državi odlučuju bilo kakvi pritisci i uslovljavanja“, rekao je Vučurović.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kazao je da pripadnost Evropi treba dokazivati na djelu, a ne samo deklarativno, kao što se to često radi u crnogorskom parlamentu.

To, kako je dodao Konatar, nije metod koji se primjenjuje u evropskim državama i u Evropskom parlamentu.

„Ali prema mom mišljenju to nije suštinski problem. Mislim da je suštinski problem to šta ćemo mi da radimo na dan kad postanemo članica EU, kako će izgledati taj 1. januar 2029. ili 2030. godine“, rekao je Konatar.

On je kazao da je zato važno „da ne preskačemo lekcije jer ćemo to platiti kad budemo dio EU“.

„Nadam se da svi vjerujemo u to i da Crna Gora ne treba da bude samo puki posmatrač, da ne budemo zapećak Evrope i zemlja gdje će se u Briselu, Madridu, Berlinu u novinskim člancima pitati kako je neka termoelektrana puštena u rad bez ikakvih dozvola ili kako pola ministara ne može da pokaže svoju fakultetsku diplomu“, naveo je Konatar.

Poslanik Demokrata Momčilo Leković rekao je da put ka EU nije administrativni proces i neka forma.

„To je duboka transformacija društva, a ključ te transformacije je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kazao je Leković.

On je dodao da su se vrata Unije počela otvarati kada je država počela da dobija pozitivne izvještaje i da zatvara poglavlja, kao i kada je prije dvije godine započela istinsku borbu protiv organizovanog kriminala.

„A ne samo kada smo pričali o reformama i kada smo pohvalno govorili o statističkim podacima, već kada su institucije počele da rade. Borba još traje ali sada ulazi u završnu fazu, i zato je otpor prema toj borbi najjači“, rekao je Leković.

On je naveo da, ako Crna Gora želi da zatvori sva poglavlja, mora da zatvori i poglavlje kriminala.

„A upravo je petak test za sve nas. Kroz ove zakone koji jačaju i čiste institucije i koji prave pretpostavku za ulazak u EU, ništa ne može biti preče, mafiju ćemo izbaciti iz institucija. Bez ovih zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima, nema ulaska u EU. Nećemo dozvoliti da prljavi policajci ostanu u institucijama“, poručio je Leković.

Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović rekao je da Crna Gora ključne izazove treba da riješi prije samog ulaska u EU.

On je naveo da DNP redovno pravi istraživanja o EU putu Crne Gore i o tome kako su građani raspoloženi prema NATO-u.

„Oko dvije trećine je za članstvo u EU, i mi ćemo danas svi zajedno podržati ovu Rezoluciju, i to je dobra poruka, ali za članstvo u NATO-u nema većine, i to treba konstatovati“, rekao je Bojović.

On je kazao da u Uniju treba „da uđemo kao pomireno i stabilno društvo“.

„A ne na način da ulazimo u EU tako što ćemo imati održane podjele i neriješena pitanja. Mi možemo ući u EU kao pomireno društvo ako se riješe pitanja statusa srpskog jezika, istorijske zastave trobojke, pitanje dvojnog državljanstva i ukoliko budemo imali jasne i ozbiljnije rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije“, kazao je Bojović.

On je rekao da će prvi test za to biti glasanje o Predlogu zakona o uvođenju trobojke.

„EU integracija je proces koji zahtijeva da države otklone uzroke nestabilnosti i mi ovim inicijativama tražimo da se uvaže EU standardi“, kazao je Bojović.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović rekao je da je od 2006. država definisala spoljnopolitičke ciljeve i da mu je drago što ni danas nije skrenula sa zacrtanog kursa.

„Važno je da imamo koheziju kada je ovo pitanje na stolu jer nas čeka dosta posla u ovoj godini, koja je ključna, ne samo za EU put već će i umnogome odrediti sudbinu naših i budućih generacija i ne smijemo propustiti šansu koja nam se ukazala“, rekao je Smailović.

On je rekao da je uvjeren da šansa neće biti propuštena jer se, kako je naveo, zna da građani EU put vide kao jedini garant stabilnosti i mira.

„Moramo obezbijediti građanima stabilnost i mir, a to jedino možemo kroz učlanjenje u EU i kroz poštovanje ljudskih i manjinskih prava, a sve to će biti lakše kada budemo dio evropskih država“, naveo je Smailović.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da EU integracije nijesu samo papir.

„EU integracije nijesu donošenje na brzinu milion zakona, već primjena tih zakona i unapređenje standarda. U Crnoj Gori je problem suština, a ne forma“, kazao je Mugoša.

Mugoša je naveo da se „ova parlamentarna većina više neće ponoviti“.

„Ona će možda izgurati ovaj tehnički dio jer je EU odlučila da Crna Gora bude prva članica EU i svi ćemo raditi na tome. Ono što je dobro – što ključna faza koja stiže nakon 2026, kada se u svim zemljama EU ratifikuje pristupni protokol, taj proces će nakon sljedećih izbora voditi nova većina koja će suštinski, a ne samo deklarativno, voditi državu“, zaključio je Mugoša.

Poslanik Albanske alternative Artan Čobi, govoreći o Rezoluciji, rekao je da je to dokaz aktuelnog saziva parlamenta i Vlade da podrška EU putu nije samo deklarativna, već duboko ukorijenjena.

On je rekao da pripadnici albanskog naroda dijele posvećenost porodici najrazvijenijih demokratija svijeta.

„Ovaj trenutak je presudan jer smo godinama slušali o EU perspektivi, ali tek sad svjedočimo o EU realnosti“, rekao je Čobi.

On je kazao da je država prestala da „tapka u mjestu“ i da su odblokirani procesi.

„Nakon perioda stagnacije pokrenuli smo reforme u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. IBAR je međunarodni pečat da Crna Gora nije problem, već predvodnik“, rekao je Čobi.