Međunarodni dan borbe protiv gojaznosti predstavlja poziv na odgovorno djelovanje, zasnovano na naučnim dokazima, međusektorskoj saradnji i dugoročnoj viziji društva koje zdravlje prepoznaje kao svoju temeljnu vrijednost, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Foto: Ministarstvo zdravlja

“Četvrti mart – Međunarodni dan borbe protiv gojaznosti, predstavlja globalni podsjetnik na jednu od najozbiljnijih javnozdravstvenih kriza savremenog doba. Svi relevantni podaci nedvosmisleno ukazuju na kontinuiran rast prevalencije gojaznosti, ali i na složenu mrežu bolesti koje iz nje proizlaze – od metaboličkih i kardiovaskularnih poremećaja do malignih oboljenja”, naveli su u saopštenju.

Kako su kazali, prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, svijet se suočava s paradoksom savremenog doba: paralelnim rastom prekomjerne tjelesne mase i pothranjenosti.

“Nepravilna i nutritivno neuravnotežena ishrana postaje jedan od ključnih faktora rizika za hronične nezarazne bolesti, prijevremeni mortalitet i značajne ekonomske gubitke na globalnom nivou.
Posebnu zabrinutost izaziva snažna i naučno potvrđena veza između gojaznosti i povećanog rizika od malignih bolesti. Međunarodna agencija za istraživanje raka i Svjetski fond za istraživanje raka navode da gojaznost dokazano povećava rizik od najmanje 13 tipova karcinoma, uključujući karcinom dojke u postmenopauzi, endometrijuma, debelog crijeva, pankreasa, bubrega, jetre i jednjaka”, dodaju iz Ministarstva zdravlja.

Kako su istakli, ovi podaci dodatno naglašavaju potrebu za sistemskim i dugoročnim pristupom prevenciji.

 
“U svijetlu rastuće globalne prevalencije gojaznosti i njene direktne povezanosti sa rizikom od raka, unapređenje kvaliteta ishrane i očuvanje zdrave tjelesne mase nameću se kao prioritetne mjere javnog zdravlja – mjere koje imaju potencijal da dugoročno smanje teret malignih i drugih hroničnih nezaraznih bolesti. Tradicionalna crnogorska ishrana, zasnovana na voću, povrću, žitaricama i mliječnim proizvodima, predstavlja vrijedan nutritivni temelj. Međutim, ubrzana modernizacija i promjene u načinu života dovele su do povećane potrošnje industrijski prerađene i visokokalorične hrane, čime se postepeno narušava ravnoteža između unosa i potrošnje energije, uz posljedičan porast gojaznosti i srodnih oboljenja”, dodali su.

Ministarstvo zdravlja planira da tokom 2026. godine usvoji Plan za unapređenje ishrane i stanja uhranjenosti u Crnoj Gori, kojim će biti definisane strateške mjere i prioritetne aktivnosti za naredni period.

“Cilj ovog dokumenta biće uspostavljanje održivog i međusektorskog okvira za prevenciju, edukaciju i sistemsku podršku zdravim stilovima života”, naveli su iz Ministarstva.

U okviru realizacije prethodnih programa za unapređenje ishrane i uhranjenosti, između ciklusa COSI istraživanja, Institut za javno zdravlje Crne Gore je, uz podršku UNICEF i Ministarstva zdravlja, izradio i objavio „Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“ i „Preporuke za smanjenje potrošnje hrane bogate šećerom, zasićenim mastima, trans mastima i solju“.

“Ovi dokumenti imaju za cilj unapređenje kvaliteta ishrane djece i stvaranje okruženja koje aktivno promoviše i podržava pravilne prehrambene navike”, dodaju u saopštenju.

Takođe su izrađeni Vodič za dojenje, Smjernice za pravilnu ishranu djece uzrasta 0–24 mjeseca, kao i Normativi za ishranu djece u predškolskim ustanovama.

“Implementacija ovih smjernica podrazumijeva i iniciranje izmjena relevantnih zakonskih rješenja, kako bi se normativno i institucionalno osnažilo okruženje koje podstiče, štiti i promoviše zdravu ishranu kao temelj javnog zdravlja”, ukazali su iz Ministartsva zdravlja.