Digitalna pismenost danas prevazilazi tehničko poznavanje tehnologije i podrazumijeva sposobnost da prepoznamo manipulaciju, razumijemo kako funkcionišu digitalne platforme i algoritmi, zaštitimo sopstvene podatke i odgovorno učestvujemo u online prostoru. Razvijanje takvih znanja i vještina među mladima važno je za jačanje njihove otpornosti na dezinformacije, govor mržnje i druge izazove digitalnog okruženja, ocijenjeno je na trodnevnoj Laboratoriji digitalnih prava za mlade, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Petrovcu, od 6. do 8. marta 2026. godine.

Foto: CGO

Druga generacija Laboratorije digitalnih prava okupila je 26 mladih iz 12 gradova Crne Gore: Podgorice, Ulcinja, Nikšića, Kolašina, Berana, Bijelog Polja, Pljevalja, Herceg Novog, Tuzi, Plava, Mojkovca i Budve, koji su kroz interaktivne sesije i diskusije sa 11 predavača i predavačica iz akademske zajednice, civilnog sektora i oblasti tehnologije imali priliku da prodube znanja o digitalnim pravima, bezbjednosti u online prostoru, slobodi izražavanja, govoru mržnje, digitalnom aktivizmu i uticaju vještačke inteligencije na savremeno društvo.

„Na radionici „AI, uticaj i odgovornost: šta (ne) prepuštamo algoritmima?” bavili smo se sve važnijim pitanjem kako sistemi vještačke inteligencije utiču na odluke koje oblikuju naše živote i svakodnevnicu. Od preporuka sadržaja i zapošljavanja do finansija i javnih politika, algoritmi sve češće imaju ulogu u procesima koji su nekada bili isključivo ljudski. Kroz konkretne primjere i studije slučaja razgovarali smo o granicama automatizacije, transparentnosti i odgovornosti, ali i o tome gdje tehnologija može biti snažan alat podrške, a gdje je važno zadržati ljudsku procjenu i odgovornost“, istakla je jedna od predavačica Tamara Pavlović, inženjerka podataka.

Fokus je bio i na pitanjima digitalne bezbjednosti onih koji rade u medijima i civilnom društvu.

“Digitalni nadzor novinara i novinarki i aktivista i aktivistkinja ne ogleda se samo u direktnom kršenju njihovih prava, već proizvodi i šire posljedice po slobodu izražavanja. Čak i kada pojedinci nijesu neposredno predmet nadzora, sama mogućnost takvog postupanja može dovesti do efekta zastrašivanja, a zatim i autocenzure među njihovim kolegama i koleginicama. Zato je važno razumjeti kakve posljedice digitalni nadzor ostavlja na slobodu medija, ali i koje mjere predostrožnosti novinari i novinarke i aktivisti i aktivistkinje mogu preduzeti kako bi zaštitili svoju komunikaciju i profesionalni rad“, naglasio je Jovan Jablan, doktorand iz oblasti prava vještačke inteligencije (AI) na Centralnoevropskoj akademiji u Budimpešti, koji je, takođe, vodio jednu od sesija.

Tokom trodnevnog programa učesnici i učesnice su kroz predavanja, radionice i diskusije imali priliku da se upoznaju sa različitim aspektima digitalnih prava, od prava na zaborav i govora mržnje u digitalnom prostoru, preko psihologije digitalnih manipulacija i digitalnog aktivizma, do pitanja medijske pismenosti i uticaja vještačke inteligencije na savremeno društvo.

 
Program je, po njihovoj ocjeni, pružio priliku da digitalni prostor sagledaju iz drugačije perspektive i razviju znanja koja mogu primijeniti u korišćenju interneta.

„Učešće u Laboratoriji digitalnih prava bilo mi je veoma zanimljivo, jer sam prvi put imala priliku da na ovaj način razmišljam o internetu i svemu što se dešava u digitalnom prostoru. Posebno su mi bile korisne teme o govoru mržnje i medijskoj pismenosti, jer sam shvatila koliko je važno da znamo da prepoznamo štetne sadržaje i dezinformacije. Ovo iskustvo me podstaklo da pažljivije koristim društvene mreže i više razmišljam o svojim pravima i odgovornostima na internetu. Razgovaraću o ovim temama sa vršnjacima, jer mislim da je važno da mladi budu svjesni kakav je uticaj digitalnog prostora na nas“, kazala je učesnica Ida Crnovršanin iz Bijelog Polja.

Sličan utisak dijeli i Danijel Karađinović, učesnik programa iz Ulcinja, koji ističe značaj razumijevanja rizika koje digitalne platforme mogu nositi za privatnost i svakodnevno donošenje odluka.

“Laboratorija digitalnih prava uspjela je da u fokus stavi nešto što se često uzima zdravo za gotovo – našu privatnost. Upoznavanje sa rizicima koje digitalne platforme nose važan je dio lične odgovornosti svakog građanina koji djeluje u savremenom digitalnom okruženju. Posebno mi je bila zanimljiva sesija o psihologiji digitalnih zamki, jer je pokazala na koje načine platforme utiču na naše odluke, pažnju i navike“, kazao je on.

Na važnost ovakvih programa za bolje razumijevanje digitalnog prostora ukazuje i učesnica Milena Boričić iz Podgorice, koja ističe da joj je Laboratorija pomogla da dodatno sagleda pravne aspekte zaštite digitalnih prava i privatnosti.

“Ovo je proširilo moj pogled na digitalni prostor iz profesionalne perspektive pravnika. Posebno su mi bile zanimljive radionice o digitalnim pravima i pravu na zaborav, koje su tematski i profesionalno vrlo relevantne za moj rad. Bilo je korisno sagledati kako se nacionalni zakoni primjenjuju u ovoj oblasti, ali i kako evropska regulativa, poput GDPR-a, postavlja standarde zaštite ličnih podataka i digitalnih prava građana. Stečena znanja planiram da primjenjujem u profesionalnom radu, posebno u kontekstu zaštite privatnosti i digitalnog identiteta u digitalnom okruženju“, ističe ona.

Laboratorija digitalnih prava za mlade dio je programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – Crnogorski digitalni štit (MDS)“, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom i Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa nevladinim organizacijama. Kroz ovaj program CGO nastoji da doprinese jačanju digitalne pismenosti, boljem razumijevanju digitalnih prava i odgovornijem učešću građana i građanki u digitalnom prostoru.