Obaveza izdavanja fiskalnog računa ne vezuje za trenutak potpisivanja ugovora ili primanja naloga od klijenta, već kada advokat ugovori ili naplati pruženu pravnu pomoć ili uslugu. Iako je Zakon o fiskalizaciji u primjeni pet godina, do sada je obavezu registracije za fiskalizaciju ispunilo manje od polovine advokata upisanih u Advokatsku komoru Crne Gore.

Foto: Ilustracija/ Pixabay
 
Više od polovine crnogorskih advokata još nije ispunilo zakonsku obavezu registracije za fiskalizaciju. Prema posljednjim podacima Poreske uprave (PU), od oko 1.000 upisanih u Advokatsku komoru Crne Gore (AKCG) do sada se fiskalizovalo oko 480 advokata.

Pobjedi su iz PU kazali da je od polovine decembra prošle godine primjetan rast broja fiskalizovanih advokata otkada je ovu zakonsku obavezu ispunilo njih 300. Dodaju da se njihova registracija svakodnevno nastavlja.

Tome je prethodio Sporazum o razumijevanju i saradnji koji je Advokatska komora krajem oktobra prošle godine potpisala sa ministrom finansija Novicom Vukovićem i ministrom pravde Bojanom Božovićem, te dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) predviđena tim sporazumom, koju je Ministarstvo finansija usvojilo početkom decembra prošle godine. 

U Pravilnik je unijet novi član u kojem se navodi da obaveza izdavanja računa u postupku zastupanja klijenata pred sudskim i drugim državnim organima nastaje na osnovu punomoćja odnosno zaključenog ugovora sa klijentom, dok u slučaju zastupanja po službenoj dužnosti obaveza nastaje na osnovu izvršne odluke o troškovima postupka. 

Predsjednik Advokatske komore advokat Danilo Mićović nije za Pobjedu želio da objašnjava dogovor o fiskalizaciji sa Ministarstvom finansija, upućujući nas na objavu na njihovoj internet stranici. 

Tu se, kako se navodi, daju pojašnjenja i smjernice do donošenja novog uputstva ministra finansija u čijoj će izradi učestvovati i njihovi predstavnici. Prethodno Uputstvo donijeto je u vrijeme ministra Aleksandra Damjanovića krajem decembra 2022. godine za koje su, kako su tada tvrdili iz Advokatske komore Crne Gore kojom je rukovodio advokat Zdravko Begović, saznali iz medija. Tada su ukazivali da je to Uputstvo u suprotnosti sa sporazumom koji su potpisali sa tadašnjim ministrima finansija i unutrašnjih poslova Milojkom Spajićem i Sergejem Sekulovićem, ne isključujući mogućnost da ponovo uđu u štrajk. Advokati su tada bili nezadovoljni tražeći da se njihova poreska obaveza prilagodi specifičnostima advokatske profesije, zbog čega su obustavili rad od 24. maja do kraja jula 2021. kada je potpisan sporazum sa tadašnjim ministrima.

U objavi na sajtu Advokatske komore, koju potpisuje Mićović, navodi se da je posljednjim sporazumom iz oktobra sa ministarstvima finansija i pravde postignuta ravnoteža između interesa advokature i zakonskih obaveza uz očuvanje standarda koji se primjenjuju u advokaturi. Stoji i da ovim sporazumom nijesu derogirana prava advokata niti narušena samostalnost profesije te da je očuvana sloboda ugovaranja advokata i stranaka uz uvažavanje specifičnosti advokatske profesije.

Naglašava se da se obaveza izdavanja fiskalnog računa ne vezuje za trenutak potpisivanja ugovora ili primanja naloga od klijenta, već kada advokat ugovori ili naplati pruženu pravnu pomoć ili uslugu.

- Ova odredba štiti advokate od situacija u kojima bi morali izdavati fiskalne račune unaprijed, prije nego što je pravna pomoć zaista i naplaćena, a bez obzira kada je pravna pomoć pružena, što znači da obaveza izdavanja fiskalnog računa nastaje kada advokat naplati iznos koji je ugovorio sa klijentom, vezano za pruženu pravnu pomoć, čime se izbjegava pravna nesigurnost i rizik od pogrešnog obračuna poreza, a pored toga, ovim sporazumom se advokatura jasno razlikuje od drugih poreskih obveznika koji pružaju usluge – navodi se u objavi Advokatske komore.

 Iz Komore su obavijestili advokate da je Ministarstvo finansija u zvaničnom dopisu 31. decembra prošle godine, izričito potvrdilo da navedeni Pravilnik u potpunosti odražava smisao i suštinu zaključenog Sporazuma o razumijevanju i saradnji, te da ne postoji osnov za njegovo drugačije tumačenje. Takođe je pojašnjeno da se odnos zasnovan na usmenom ili pisanom nalogu stranke već smatra obuhvaćenim odnosom po osnovu punomoćja ili zaključenog ugovora, u skladu sa pravilima utvrđenim u samom Pravilniku.

Pojašnjavaju da pravni osnov za pružanje pravne pomoći, a samim tim i za nastanak prometa koji podliježe evidentiranju i izdavanju fiskalnog računa, proizilazi iz pravnog odnosa između advokata i klijenta koji slobodno ugovaraju način, dinamiku i dospjelost plaćanja nagrade i troškova zastupanja, u skladu sa važećim propisima i Advokatskom tarifom.

- Advokat sa klijentom u punomoćju ili ugovoru o zastupanju ugovara dospijeće/nastanak obaveze naplate nagrade i naknade troškova zastupanja, odnosno određuje da li će klijent nagradu i naknadu za zastupanje plaćati po preduzetoj radnji ili po okončanju postupka. S tim u vezi, fiskalni račun izdaje kada, u skladu sa zakonom i ugovorenim odnosom između advokata i klijenta, nastupi obaveza izdavanja računa za nagradu i/ili troškove zastupanja, odnosno kada se ostvari promet koji podliježe evidentiranju – navode iz Advokatske komore.

U slučaju plaćanja avansa fiskalni račun se izdaje prije ili istovremeno sa prijemom uplate, a nakon konačnog obračuna na osnovu pružene pravne pomoži može se sprovesti usklađivanje. 

- U slučaju kada je ugovoreno plaćanje avansa ili predujma fiskalni račun se izdaje prije ili istovremeno sa prijemom uplate, po konačnom obračunu izvršene pravne pomoći može se izvršiti usklađivanje u skladu sa važećim propisima. U slučaju kada advokat, u ime i za račun svog klijenta, naplaćuje dosuđene troškove postupka od suprotne strane račun se uvijek izdaje klijentu kojeg zastupa, kao korisniku pravne pomoći, osim u slučaju kada je advokat angažovan od strane suda, tužilaštva ili prilikom pružanja besplatne pravne pomoći kada se račun izdaje Sudskom i Tužilačkom savjetu za službene odbrane, odnosno sudu koji je angažovao advokata za pružanje besplatne pravne pomoći, fiskalizacija se vrši u momentu evidentiranja tog prometa, u opisu transakcije može se naznačiti da je naplata izvršena iz dosuđenih troškova postupka – navodi se u objavi Mićovića na sajtu Advokatske komore Crne Gore.

Kazne do 12.000 eura za one koji ne izdaju račune 

Iz Poreske uprave (PU) navode da Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga propisuje novčanu kaznu od 2.000 do 12.000 eura za preduzetnike – advokate koji ne izdaju fiskalne račune, ne primjenjuju postupak fiskalizacije putem stalne internet veze koristeći fiskalni servis i ne dostave PU podatke sa samonaplatnog uređaja. 

- Po ovomosnovu utvrđene su četiri nepravilnosti i izdata četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 8.000 eura. Kažnjeni poreski obveznici - advokati nijesu prihvatili odgovornost za utvrđene prekršaje, već su podnijelizahtjeveza sudsko odlučivanje. Postupci pred nadležnimsudom su u toku – kazali su iz Pobjedi iz PU.

 Država je, kako navode iz PU, po osnovu advokatske djelatnosti u 2024. godini ostvarila prihod od 8,6 miliona eura, dok je prošle godine taj iznos bio oko deset miliona eura.