Potpredsjenik Vlade za politički sistem, pravosuđe i borbu protiv korupcije Momo Koprivica je gostujući u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu" istakao da usvajanje Zakona o Vladi predstavlja važan korak u jačanju institucionalnog i pravnog okvira izvršne vlasti u Crnoj Gori. Novi zakon donosi značajne novine koje se odnose na jačanje transparentnosti, integriteta i odgovornosti članova Vlade, kao i na unapređenje rodne ravnopravnosti i multietničke zastupljenosti.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

Koprivica je podsjetio da Crna Gora od uvođenja višestranačja nije imala zakon o Vladi, odnosno da je posljednji put imala ovaj akt u doba nezavisne kraljevine Crne Gore, što je bio veliki nedostatak.

Sa Zakonom o Vladi, uvodi se, napominje Koprivica, kompleks novih pravnih instituta. Prije svega, u sastavu Vlade će biti najmanje 40% pripadnica manje zastupljenog pola i ukoliko Vlada ima više od jednog potpredsjednika, najmanje jedan će biti žena. Druga značajna promjena je u cilju jačanja multietničke demokratije, a to je da ukoliko Vlada ima dva i više od dva potpredsjednika, najmanje jedan će biti iz pripadnika manjinskih naroda.

"Vrlo važne kvalitativne novine koje ovaj zakon o Vladi donosi jeste i propisivanje obaveznih ministarstava, koje Vlada u svom sastavu i strukturi mora imati. I ono što su svakako najznačajnije promjene jesu norme o pravnom i etičkom integritetu, kako bismo se borili protiv konflikta interesa, korupcije, podređivanja javnog interesa privatnom interesu. I norme koje smo predvidjeli upravo kao što i ove prethodno pomenute, nemate maltene ni u jednom zakonu o Vladi u regionu. Dakle dolazimo u jednu potpuno novu situaciju od zemlje bez zakona, jedine zemlje bez zakona o Vladi, doći ćemo u situaciju da smo država sa najnaprednijim zakonom o Vladi", poručuje Koprivica.

Zakonom je predviđeno da se vrši kontrola integriteta i premijera i članova Vlade prije izbora na funkciju. Predsjednik države će vršiti kontrolu integriteta kad je riječ o mandataru, a mandatar će vršiti kontrolu integriteta za kandidate za potpredsjednika i ministre.

Potpredsjednik dodaje i da će u novom zakonskom rješenju biti definisan jedan specifični upitnik sa konkretnim pitanjima na osnovu kojih se otkrivaju lične, poslovne, imovinske i druge relacije koje mogu voditi konfliktu interesa.

"Na primjer, ukoliko neki kandidat za ministra ima firmu koja ima poslovne odnose u recimo oblasti u vezi sa kojom Vlada donosi odluke, ta situacija se onda preventivno rješava i redefiniše. Podatke koji se daju u tom upitniku kontrolišu tri nezavisna tijela - Agencija za sprečavanje korupcije, Komisija za javne nabavke i Poreska uprava. Na bazi toga će postojati jasna slika da li i gdje postoji prostor za potencijalni konflikt interesa. Predviđeno je donošenje etičkog kodeksa, formiraće se etički odbor kao nezavisno i neutralno tijelo, a njegov sastav će biti propisan etičkim kodeksom. Odbor će imati mogućnost da sankcioniše članove Vlade kroz opomene, javne opomene ili pokretanjem drugih procedura u slučaju težih kršenja etičkog kodeksa", objašnjava Koprivica.

Kodeksu će biti podvrgnuti ne samo članovi Vlade, nego i državni sekretari, savjetnici, šefovi kabineta, zamjenici šefova kabineta, generalni sekretar Vlade. To su, dodaje, norme koje se takođe tiču konflikta interesa, poklona, prijavljivanja imovine i prihoda, odnosa prema medijima, prema javnoj dužnosti.

Takođe se definišu zaštitne mjere koje su na nivou zakona, a tiču se obaveza članova Vlade da dostavljaju sve podatke, materijale Skupštini, potrebna objašnjenja i informacije, i na taj način se jača i kontrolna uloga Skupštine u odnosu na Vladu.

Koprivica navodi i da će se formirati i Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, koji je već u formi nacrta, a po preporuci GREKO-a. To je tijelo koje nema sankcionu moć, kao što ima etički odbor, i tu će biti lica koja će neke praktične dileme u vezi konflikta interesa, u vezi pravnog, etičkog integriteta rješavati, pomažući članovima Vlade, da i neko ko nema lošu namjeru zbog možda nepoznavanja adekvatnog propisa ne bi došao u situaciju koja narušava povjerenje.

Dodaje da su propisana obavezna ministarstva, a ograničen je broj ministara bez portfelja i može ih biti najviše dva. Tu je, objašnjava, Venecijanska komisija bila stanovišta, da je struktura Vlade izraz supremacije svakog saziva parlamenta, pa ne bi bilo korektno da se sada ovim zakonskim rješenjem određuje sastav budućih Vlada.

"Taj budući parlament bi mogao uvijek da mijenja Zakon o Vladi, pa da otkloni to ograničenje. U svakom slučaju, smatramo da je najbolje postaviti ove norme koje definišu odgovornost, transparentnost, koje definišu rodnu ravnopravnost, multietničku demokratiju. I najvažnije su norme koje su čvrste u pogledu kontrole i integriteta i prevencije konflikta interesa. A njen sastav, bliže mjere koje preduzima to neka procjenjuje svaka vlada odgovorna pred parlamentom", naglasio je Koprivica.

Tražimo ukidanje imuniteta premijeru i članovima Vlade za krivična djela sa elementima korupcije

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije kojim predsjedava, kako je kazao, utvrdio je nacrt rješenja za promjenu Ustava u dijelu koji se tiče ukidanja imuniteta predsjedniku i članovima vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno krivična djela sa elementom korupcije.

"Zakon i javna funkcija ne smiju da donose bilo kakve privilegije nosiocima najvažnijih izvršnih funkcija i javna funkcija ne smije biti zaklon od zakonske odgovornosti. To je jedna sistemska pretpostavka i za prevenciju korupcije, jer kad neki član vlade i danas i u budućem periodu zna da nema imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, dodatno će voditi računa kako vrši svoju funkciju. Nacrt rješenja smo poslali i Evropskoj komisiji na mišljenje, poslali snažnu poruku da je borba protiv korupcije u Crnoj Gori neselektivna. Mislim da nijesu poslanici u istom položaju kao članovi Vlade. Oni ne donose službene odluke na onaj način kako to vrše članovi Vlade. Glasaju za zakone, glasaju za neke opšte propise, opšte odluke, i oni u vršenju te funkcije ne mogu da čine koruptivna krivična djela kao što rade ili mogu da urade članovi Vlade. Zbog toga su, ipak, smislene norme o imunitetu za poslanike nego za članove Vlade i norme o imunitetu poslanika ne bi trebalo dirati", ocijenio je Koprivica.

Skupština, dodaje, može da odobri vođenje krivičnog postupka i protiv poslanika, tako da ni ta funkcija ne smije biti zaklon od sprovođenja zakona. Pogotovo onda kada su poslanici recimo bivši direktori ili bivši ministri, pa im se stavlja na teret neko protivpravno djelo u vršenju te funkcije.

Naglasio je da je ispred nacionalnog savjeta preložio amandman koji je i prihvaćen na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, gdje su prvi put uvedeni ograničavajući uslovi za izbor savjetnika predsjednika države, vlade, skupštine, potpredsjednika vlade, šefova kabineta, u smislu da to ne mogu biti lica koja su osuđivana za krivična djela koja ih čine nedostojnim javne funkcije.

 (Foto: TVCG)
"Lica koja su se bavila nedozvoljenim doniranjem novca, nedozvoljenim lobiranjem, ili su im izrečene mjere suspenzije zbog težih povreda Zakona o sprečavanju korupcije i propisana je i kontrola integriteta tih lica. Do sada je u pravnom sistemu bila praznina, ništa nije predviđeno ni u pogledu ograničenja prilikom izbora, ni u pogledu kontrole integriteta. Onaj ko vrši javnu funkciju ne može se bilo kako ponašati, to je preduslov za povjerenje u institucije i povjerenje u sistem", poručio je Koprivica.

Uvjeren da će i tužilaštvo i nadležni organi doći do sumnjivih poslova Aca Đukanovića

Upitan da prokomentariše hapšenje Aca Đukanovića i optužbe za nelegalno posjedovanje oružnja, Koprivica je istakao, da je njegovo hapšenje važna poruka koju šalje sistem da u Crnoj Gori važi zakon jednako za sve.

"Ja sam uveren da će i tužilaštvo i nadležni organi, upravo kroz onu dokumentaciju koja je izuzeta, ja nemam uvid u nju, doći do brojnih drugih detalja, koji se tiču i sumnjivih transakcija Prve banke, do pranja novca, dakle do podataka o poslovanju Republičkog zavoda za urbanizam i prostorno planiranje. I sam sam poslao poruku podnoseći krivičnu prijavu protiv njegovog brata, bivšeg premijera Đukanovića, Agenciji za sprečavanje korupcije. Tiče se potpuno gaženja zakona u vezi dodjele mini hidroelektrane, unosnog biznisa njegovom sinu, od strane Vlade u kojoj je vršio funkciju, što je zabranjeno po Zakonu o sprečavanju korupcije. Poruka je da više nema nedodirljivih i zbog toga je u slučaju Aca Đukanovića sudija za istragu i nadležno sudsko vijeće potpuno, po mom sudu kao pravniku, ispravno postupilo", naveo je Koprivica.

U slučaju Možura politička odgovornost Mila Đukanovića i bivšeg ministra Vladimira Kavarića  

Odgovarajući na pitanje kolika je šeta za državu u slučaju projekta Možura, Koprivica naglašava da je to jedan od najsloženijih korupcionaških poduhvata u istoriji Crne Gore, ne samo po posljedicama na finansijskom planu, nego i na planu osnovnih ljudskih prava i sloboda.

"Ta afera je za posljedicu imala ne samo višemilionske koruptivne zarade, nego i nevino prolivenu krv jedne hrabre novinarke Dafne Karuane Galicije, istraživačke novinarke sa Malte. Došli smo do novih podataka koji bacaju potpuno jedno dodatno, novo svjetlo na taj projekat. Dugo se krilo, a sad smo došli do podataka da je država svjesno gurnuta u nepovoljan položaj kada je riječ o tom projektu, kroz konflikt interesa, kroz unaprijed pripremljene aranžmane, kroz dosluhe mimo prava i mimo osnovnih standarda etike. Država je dva puta bila u situaciji da raskine ugovor sa španskim investitorom "Fersa" i "Čelebić", dakle konzorcijum španske firme "Fersa" i domaće firme "Čelebić". I sad se postavlja pitanje, ko se usudio, da se odrekne tih mehanizama zaštite javnog interesa i opredijelio se za projekat koji će da dovede do odlivanja velikog novca u korist investitora. Tada je država, umjesto da pokrene istovremeno sva tri mehanizma zaštite javnog interesa, uzela je u obzir mišljenje jedne advokatske kuće "Moravčević Vojnović i partneri" iz Beograda. Ta kuća je rekla da jesu ispunjeni uslovi za raskid, ali bi bilo cjelishodno da se projekat prenese na zainteresovanu "Enemaltu", koja je već bila poslala pismo namjere. Dakle, advokatska kuća savjetuje državu da prenese projekat na Enemaltu, a u isto vrijeme je ta advokatska kuća zastupnik te firme koja preuzima projekat. Dakle, istovremeno savjetuje državu i radi za kompaniju na koju se prenosi projekat. Klasičan konflikt interesa. I država je onda dozvolila taj prenos, a i daljim detaljima ćemo svakako upoznati i javnost i i nadležne državne organe, jer se i ovdje konačno moraju stvari pomjeriti sa mrtve tačke. To se već radi i na Malti i u Španiji", naveo je Koprivica.

Kako je dodao, direktnu političku odgovornost nose Milo Đukanović i tadašnji ministar ekonomije Vladimir Kavarić. A nadležni organi treba da dokažu da li postoji, a on je uvjeren da postoji i njihova krivična odgovornost.

Postupanje prema Bratić nesrazmjeno djelu za koje se sumnjiči 

Komentarišići slučaj bivše ministarke Vesne Bratić, Koprivica smatra da ni po zakonu nije bilo neophodno da se upotrebljavaju sredstva vezivanja u tom slučaju i smatra to nesrazmjernom mjerom.

"Zakon je postavio jasno ograničenje da jedno lice ne može biti preko dva mandata direktor iste škole. A velika većina njih je bila upravo u toj situaciji. Ne samo što su se oni bavili doniranjem novca DPS-u, ali ako donirate novac vladajućoj partiji, a mimo zakona ste 21 godinu na funkciji direktora u istoj školi, onda neće biti da ste tu zbog stručnosti, nego zbog političke lojalnosti. Dakle to je činjenica. I bilo je potrebno da se otkloni to bezakonje", naveo je Koprivica.