Da su stambeni krediti izuzetno skupi, pokazuju uzorci koje objavljuju poslovne banke. Ako se klijent zaduži stotinu hiljada eura, banci vrati gotovo duplo više, a za mjesečnu ratu izdvoji trenutno više od polovine ili dvije trećine prosječne zarade. Da se za taj iznos ipak ne može kupiti komforan stan, potvrđuju u Agenciji za nekretnine. Iz Centralne banke su Radiju Crne Gore saopštili da raste broj odobrenih stambenih kredita, da je udio u ukupnim preko 21 odsto, a prosječna kamata 5,4 odsto ili 0,16 procentnih poena niža nego lani.

Foto: Ilustracija/pexels.com 

Nisu zanemarljivi ni troškovi koji prate zajam i ukupno iznose preko 650 eura. Mjesečna rata je 536, a banci na kraju klijent vrati skoro 194.000 eura. U drugoj banci moguće je podići i 120.000 eura na ime rješavanja stambenog pitanja. Rok vraćanja je kraći, 20 godina, mjesečna rata 784 eura, a ukupan iznos koji korisnik kredita vrati 194.000 eura, piše Portal RTCG.

“U Podgorici do 100.000 može da se kupe stanovi na Zabjelu, Starom aerodromu, Zagoriču, Tuškom putu od 40 do 45 kvadrata, zavisno od toga da li je starogradnja ili novogradnja. Preko Morače, Centar, Momišići, Blok 5, 6 i 9 od 35 do 40 kvadrata, dok City kvart, Master kvart, Central Point od 25 do 30 kvadrata. A što se tiče Primorja, 20 kvadrata, uglavnom je to Kotor, Sivač, Petrovac, a do 30 kvadrata Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Budva – može da se isto nađe od 20 do 30 kvadrata”, kazala je Svetlana Brajović iz jedne agencije za nekretnine.

Monstatova analiza pokazuje da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji prošle godine u Podgorici bila preko 2.100 eura, na Primorju iznad 2.400. Na sjeveru države malo preko 1.500 eura. Međutim, na terenu, reklo bi se, druga slika, pa primjera radi, u turističkom Kolašinu, kako nam je rečeno u agenciji, kvadrat košta između 2.000 i 2.500, a na atraktivnoj lokaciji pored hotela u centru duplo više.

Iz Centralne banke je Radiju Crne Gore saopšteno da je tokom prošle godine fizičkim licima odobreno 222 miliona ili preko 25% više kredita nego godinu ranije, ukupno milijardu i osam miliona eura.

“Najzastupljeniji su gotovinski nenamjenski krediti 46 odsto, stambeni čine 34, zajmovi za refinansiranje i hipotekarni 7,5 procenata. Posmatrano kroz novoodobrene kredite u 2025, nenamjenski su još izraženiji – preko 60 odsto, a stambeni učestvuju sa 21,2 procenta. Ovi podaci pokazuju da građani najčešće posežu za fleksibilnijim zaduživanjem, dok stambeni, iako značajni po vrijednosti, čine manji dio ukupnog broja novoodobrenih kredita”.

Iz monetarne institucije su dodali da je lani zabilježen pad kamata na stambene kredite i da je blaži u odnosu na gotovinske.

“Prosječna efektivna kamata na stambene kredite iznosila je 5,40 odsto. U poređenju sa 2024. godinom niža je za 0,16 procentnih poena”.

Činjenica je da klijentu koji se kreditno zadužuje na dvije ili tri decenije da bi riješio najvažnije pitanje, za mjesečnu ratu treba da izdvoji preko 530 ili skoro 800 eura, što je trenutno više od polovine ili dvije trećine prosječne zarade.