Država neće donositi odluke pod pritiskom niti na štetu građana – prvi i osnovni prioritet su građani Crne Gore, a ne profit pojedinih kompanija. To je, u razgovoru za RTV Podgorica, poručila direktorica Direktorata za naftu i gas u Ministarstvu energetike i rudarstva Zorana Sekulić, komentarišući stanje na tržištu goriva i navode o mogućim poremećajima.

Foto: Vlada Crne Gore

“Dio tih poruka treba posmatrati i kao pokušaj pritiska na državu od strane pojedinih tržišnih aktera. Neki manji distributeri nemaju sopstvene skladišne kapacitete i u velikoj mjeri zavise od tržišnih kretanja, pa u ovakvim okolnostima pokušavaju da kroz javni narativ izdejstvuju dodatne pogodnosti”, rekla je Sekulić.

Prema njenim riječima, država neće donositi odluke koje bi išle na štetu građana.

“Prvi i osnovni prioritet su građani Crne Gore, a ne profit pojedinih kompanija. Neki od zahtjeva koji se pominju, poput skraćenja obračunskog perioda cijena, u ovom trenutku bi zapravo značili još veće cijene goriva za građane i to je nešto što ne možemo podržati”, istakla je Sekulić.

Govoreći o trenutnoj situaciji na tržištu, ona naglašava da u Crnoj Gori nema nestašice goriva niti postoje procjene da bi do nje moglo doći.

“U ovom trenutku u Crnoj Gori nema nestašice goriva niti postoje procjene da bi do nje moglo doći. Tržište je uredno snabdjeveno i građani nemaju razloga za zabrinutost. Naravno, živimo u vremenu ozbiljnih geopolitičkih potresa i svi vidimo koliko brzo globalne okolnosti mogu da se promijene, ali država pažljivo prati situaciju i spremna je da reaguje ako bude potrebno”, naglasila je Sekulić.

Cijene goriva, kako objašnjava, prvenstveno zavise od kretanja na svjetskom tržištu naftnih derivata i globalnih okolnosti, zbog čega su oscilacije moguće.

“Cijene goriva se formiraju na osnovu kretanja na svjetskom tržištu naftnih derivata, koja nije uvijek u direktnoj koleraciji sa cijenom nafte i u velikoj mjeri zavise od globalnih okolnosti. Zbog toga je realno očekivati da će tržište i dalje biti pod određenim pritiskom i da su oscilacije moguće”, rekla je ona.

Ipak, država ima mehanizme kojima može ublažiti nagle skokove cijena i zaštititi građane kada procijeni da je to potrebno.

 
“Država ima određene mehanizme kojima može ublažiti nagle skokove cijena i te instrumente koristimo kada procijenimo da je to u interesu građana i stabilnosti tržišta. Podsjetiću da smo takvu mjeru primijenili 2022. godine kada je cijena goriva dostigla 1,78 eura, uz 50 odsto sniženu akcizu”, kazala je Sekulić.

Govoreći o predstojećoj turističkoj sezoni, Sekulić ističe da su planovi nabavke za sada stabilni, ali da je u neizvjesnim globalnim okolnostima teško davati dugoročne procjene.

“Distributeri svake godine planiraju povećanu potrošnju tokom ljeta i prema informacijama koje imamo snabdijevanje je stabilno i planovi nabavke su za sada uredni. Međutim, ni jedan ozbiljan analitičar ne može dati tačnu procjenu šta će se dešavati dalje, svaka drugačija izjava ili tvrdnja je vrlo neodgovora i ne postoje parametri kojima se možemo upravljati kada su u pitanju ratni sukobi ili trajanje sukoba”, rekla je Sekulić.

Sekulić naglašava i da Crna Gora ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata.

“Država trenutno ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata u količini od 44.260 metričkih tona, koje čine bezolovni benzin i eurodizel. To predstavlja oko 40 odsto ukupne zakonske obaveze”, kazala je ona.

Ukupna obaveza Crne Gore iznosi 112.340 metričkih tona, odnosno količinu koja odgovara 90 dana neto uvoza, što je standard koji važi u Evropskoj uniji.

“Dio rezervi skladištimo u Crnoj Gori, a dio u državama EU kroz standardni evropski mehanizam rezervacije proizvoda, što je uobičajena praksa u Evropi. Te rezerve su u svakom trenutku dostupne državi i mogu se aktivirati odlukom Vlade ukoliko dođe do poremećaja na tržištu”, istakla je Sekulić.

Ona podsjeća i da je u Baru najavljen početak realizacije projekta adaptacije i modernizacije državnih rezervoara za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata.

“Adaptacija obuhvata tri rezervoara ukupnog kapaciteta 17.600 kubnih metara, koji će služiti za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata, jednog od ključnih elemenata energetske sigurnosti svake države”, rekla je Sekulić.

Vrijednost investicije iznosi 2,2 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena uz podršku Evropske komisije kroz paket pomoći namijenjen ublažavanju posljedica energetske krize.

“Važno je da građani znaju da Crna Gora ima rezerve i sistem koji ih obezbjeđuje, a taj sistem će se dodatno jačati kako bismo u potpunosti dostigli evropski standard od 90 dana sigurnosnih zaliha”, zaključila je Sekulić.