Nova srpska demokratija je povodom obilježavanje martovnskog pogroma 2004. godine saopštila da sjećanje na mart 2004. godine nije samo podsjećanje na tragediju, već i poziv na odgovornost, da se istraje u zalaganju za mir, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka.

Foto: NSD

Poručili su da i danas Srbi na Kosovu žive u okolnostima koje često izazivaju osjećaj nesigurnosti i zabrinutosti za osnovna ljudska prava.

"Nova srpska demokratija sa dubokim pijetetom i osjećajem hrišćanske saosjećajnosti obilježava sjećanje na tragične događaje iz marta 2004. godine, kada je srpski narod na Kosovu i Metohiji pretrpio teška stradanja koja su ostavila neizbrisiv trag u našem kolektivnom pamćenju. Tih dana stradali su nevini ljudi, mnogi su ostali bez svojih domova, sigurnosti i osnovnog prava na miran život", saopšteno je iz te partije.

Posebnu bol, kako su kazali, izaziva sjećanje na razaranje pravoslavnih svetinja, hramova i manastira koji ne predstavljaju samo kulturno-istorijsko nasleđe, već duhovne stubove i kolijevku Srpske pravoslavne crkve.

"Njihovo uništavanje nije bilo samo napad na građevine koje su bile pod posebnom zaštitom UNESCO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, već i na vjeru, identitet i vjekovno prisustvo srpskog naroda na tim prostorima", navodi se u saopštenju .

Navode da sjećanje na mart 2004. godine nije samo podsjećanje na tragediju, već i poziv na odgovornost, da se istraje u zalaganju za mir, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka.

"Upravo zato, sa posebnom pažnjom ukazujemo da i danas Srbi na Kosovu i Metohiji žive u okolnostima koje često izazivaju osjećaj nesigurnosti i zabrinutosti za osnovna ljudska prava", saopštili su iz NSD- a.

Iz te partije smatraju da pitanja koja se tiču svakodnevnog života, uključujući i administrativna rješenja koja mogu dovesti do toga da ljudi koji vijekovima žive na svojim ognjištima budu tretirani kao stranci u sopstvenom zavičaju, zahtijevaju posebnu osjetljivost, odgovornost i pažnju cijele međunarodne zajednice.

"Takvi izazovi podsjećaju da je neophodno dosledno poštovati univerzalne principe slobode, ravnopravnosti i ljudskog dostojanstva, te da se brojna otvorena pitanja rješavaju isključivo dijalogom", navodi se u saopštenju i dodaje:

"Vođeni vjerom u mir, praštanje i zajedništvo, kao temeljne hrišćanske vrijednosti, ostajemo posvećeni izgradnji društva u kojem će svaki čovjek biti siguran i poštovan. Samo kroz dijalog, razumijevanje i uvažavanje možemo graditi budućnost u kojoj se tragedije iz prošlosti nikada više neće ponoviti".