Nakon gotovo tri mjeseca političke krize i neizvjesnosti u Bijelom Polju, koalicioni partneri Bošnjačka stranka (BS) i Demokratska partija socijalista (DPS), koji zajedno sa Evropskim savezom (ES) čine većinu u lokalnom parlamentu, postigli su dogovor o daljem funkcionisanju vlasti. Time je, makar formalno, okončana kriza u toj opštini.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đ.Cmiljanić

U tom periodu Bijelo Polje funkcionisalo je u režimu privremenog finansiranja, što je u velikoj mjeri usporilo rad lokalne uprave, projekti su bili stopirani, a realizacija planiranih aktivnosti dovedena u pitanje.

Predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Bijelom Polju i ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević, gostujući u emisiji „Budilnik“ na Televiziji E, kazao je da je do spora došlo jer nijesu ispunjeni svi zahtjevi nakon izbora. Ipak, nakon tromjesečnih pregovora postignut je dogovor, a već su formirani timovi koji će raditi na rješavanju spornih pitanja.

Na pitanje od kada traje nezadovoljstvo građana, Suljević je odgovorio da ono tinja decenijama. Reagovali su sada jer su, kako kaže, željeli da utiču na raspodjelu budžeta i usmjere sredstva u prioritetne oblasti, poručujući da bez toga ne mogu ostati koalicioni partneri.

Istakao je da je ova situacija bila „ljekovita“ za građane Bijelog Polja i da će se rezultati dogovora uskoro osjetiti. Na pitanje o eventualnim kadrovskim promjenama, naglasio je da Bošnjačka stranka nije tražila nove funkcije, već rješavanje ključnih problema. Ipak, dodao je da je jednom u samo jednoj emisiji rekao d ukoliko ne dođe do riješavanja problema tražili bi alternativu i razmatrali i promjene u rukovodstvu ili koalicionim partnerima.

Podsjetio je da Bošnjačka stranka, koja zastupa interese bošnjačkog naroda, nema nijednu javnu ustanovu koja predstavlja bošnjački identitet u Bijelom Polju. Govoreći o inicijativi za osnivanje ustanove „Avdo Međedović“, kazao je da će biti formiran stručni tim koji će pripremiti idejno rješenje, kako bi se izbjegla politizacija.

Kada je riječ o budžetu, koji je kasnio tri mjeseca, Suljević smatra da je jedan od uzroka krize nedovoljna efikasnost u radu uprave, uprkos rastu budžeta. Istakao je da novca ima, ali da je potrebno bolje planiranje i angažman svih aktera kako bi se projekti realizovali bez kašnjenja.

U fokusu će, kako kaže, biti razvojni projekti i identitetska pitanja, uz veća ulaganja u područja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, gdje su projekti ranije bili zapostavljeni. Naglasio je i da je sada došlo do svijesti svih da je sjeveru Crne Gore potrebna snažnija finansijska podrška.

Govoreći o kapitalnim projektima, poput valorizacije Đalovića pećine i ski-centra Cmiljača, naveo je da je dinamika realizacije usporena. Iako je bilo ulaganja, ona nijesu bila dovoljna, a dodatni problem predstavljaju administrativne barijere. Poručio je da će učiniti sve da se radovi ubrzaju.

Na temu novog Zakona o civilnom sektoru, Suljević je kazao da se na njemu radi već godinama. Nacrt je završen prošle godine, a javna rasprava trajala je 40 dana, tokom koje su razmotreni i usaglašeni brojni komentari. Zakon je trenutno u fazi pribavljanja mišljenja nadležnih resora.

Kao ključnu zamjerku naveo je praksu da pojedine organizacije dobijaju sredstva za oblasti kojima se ne bave, dok relevantne organizacije ostaju bez podrške. Novim zakonom biće uvedena obaveza da organizacije u svojim statutima jasno definišu prioritetne oblasti djelovanja.