Nastavnici koji drži privatne časove opravdavaju te poteze činjenicom da nijesu zadovoljni platama u prosvjeti, te žele da na ovaj način obezbijede dodatnu zaradu. Roditelji ih, s druge strane, kritikuju i optužuje da zbog tih privatnih angažmana nijesu u dovoljnoj mjeri posvećeni djeci u učionicama. Roditelji dalje navode da su zbog ovako postavljenog sistema primorani da šalju djecu na privatne časove, jer oni ili nemaju vremena ili ne umiju da im pokažu gradivo koje treba da savladaju. Žale se i da je to veliko opterećenje za njihov kućni budžet, jer po času izdvajaju od deset do dvadeset eura.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Eksterna provjera znanja, koju organizuje Ispitni centar, za polumaturante se bliži, organizovaće se krajem aprila, pa se đaci uveliko pripremaju. Neki to čine u školama, odlazeći na dopunsku nastavu tamo gdje je ima, a drugi ,,spas“ pronalaze - u privatnim časovima, koji se organizuju mimo zakona. Proteklih dana je do roditelja stigla informacija da pojedini nastavnici kroz privatne časove nude ,,pakete“ za pripremu za eksternu provjeru znanja, te da se po predmetu plaća od 150 do 180 eura...

Ti podaci iznova su pokrenuli polemiku o privatnim časovima koje pojedini prosvjetari organizuju u Crnoj Gori, mahom u svojim privatnim objektima. Iz godine u godinu nadležni upozoravaju da se ta oblast mora urediti i da se dopunska nastava mora organizovati u svim školama, a sve kako bi se djeci pružila potrebna podrška da savladaju gradivo u učionicama i da ne moraju da idu na privatne časove. Do danas, da je javnosti poznato – ništa nije učinjeno po tom pitanju.

Sučeljavanje

Nastavnici koji drži privatne časove opravdavaju te poteze činjenicom da nijesu zadovoljni platama u prosvjeti, te žele na ovaj način da obezbijede dodatnu zaradu. Roditelji ih, s druge strane, kritikuju i optužuje da zbog tih privatnih angažmana nijesu u dovoljnoj mjeri posvećeni djeci u učionicama. Roditelji dalje navode da su zbog ovako postavljenog sistema primorani da šalju djecu na privatne časove, jer oni ili nemaju vremena ili ne umiju da im pokažu gradivo koje treba da savladaju. Žale se i da je to veliko opterećenje za njihov kućni budžet, jer po času izdvajaju od deset do dvadeset eura.

Motivacija

Pobjeda je razgovarala sa pojedinim roditeljima koji ovih dana vode djecu na privatne časove. Oni priznaju da ne umiju djeci da pokažu materiju, a tvrde da nastavnici u školi nijesu zaintresovani da im se posvete kako treba i da površno prelaze gradivo.

Pobjeda je o ovim izazovima kontaktirala sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, odakle su nam ranije kazali da je činjenica da nastavnici drže časove mimo zakona i da se to pitanje mora riješiti, ali nam iz ovog resora, do zaključenja broja, nijesu odgovorili na upućena pitanja. Pitali smo ih jesu li sačinili mjere na koji način će da riješe probleme, da li se dopunska nastava organizuje u svim školama, da li kadar u učionici adekvatno prenosi učenicima znanje, koji su sve izazovi u praksi...

Reagovanje roditelja

Udruženje Roditelji reagovalo je kad je ovaj resor najavio da će da sačini Strategiju za reformu obrazovanja za period od 2025. do 2035. godine. Organizovali su sastanke sa roditeljima širom Crne Gore, a potom su nadležnima poslali ključne preporuke kako da se unaprijedi stanje. Upravo su ukazali na pojavu privatnih časova i da njihova djeca ne dobijaju adekvatno znanje u učionicama.

Iz Udruženja roditelji kažu za Pobjedu da su ranije poslali nadležnima zahtjeve kojima traže da se unaprijedi stanje.

- Danas svaki roditeljski sastanak počinje rečenicom: ,,Vi morate da radite sa djecom!“ Jednostavno ne razumijem kakav je to nastavni program u kome su djeca izgubljena ako roditelji ne uče sa njima. Obesmišljen je odlazak u školu. Zadaju im koju lekciju da nauče, uopšte im je ne objasne, nikakav trud sa njihove strane, domaćeg previše - sve u cilju da se roditelji opterete. Treba tate i mame da uče sa djecom, jer im se u školi ne objasni ništa. Samo im se kaže: „ Završite kući“, pa ko zna zna, a ko ne zna mora da nađe nekog da mu objasni. Zato se plaćaju dodatni časovi“ – žalbe su na koje su ukazali pojedini roditelji.

Pobjeda je o privatnim časovima razgovarala i sa pojedinim direktorima škola i nastavnicima. Nijesu svi bili zainteresovani za ovu priču, a od pojedinih smo dobili nezvanično komentar. Nastavnica matematike koja predaje u osnovnoj školi u Podgorici kaže da se u toj ustanovi ogranizuje dopunska nastava za djecu i da mogu da se spremaju za polaganje eksterne provjere znanja.

- Od oktobra do juna držimo dopunsku nastavu po rasporedu koji je poslat roditeljima. Djeca imaju slabu koncentraciju u školi i kući malo rade samostalno, pa zato roditelji plaćaju časove. Kada bi roditelji radili sa djecom kod kuće, ne bi bilo potrebe za privatnim časovima, ali slabo ko uči sa djecom kod kuće. Iz nekih predmeta je toliko gradiva da im je prosto potrebna pomoć. Danas djeca bukvalno od prvog razreda idu na privatne časove – kazala je nastavnica.

Đaci traže pomoć

Udruženje Roditelji je, kada se radila pomenuta stretagija o reformi obrazovanja, sačinilo upitnik koji su ispunila ukupno 5.573 ispitanika, čime se obezbijedila relevantnost i pouzdanost rezultata istraživanja. Kako su naveli, ovi podaci sugerišu da roditelji osjećaju potrebu da budu direktno uključeni u obrazovni proces svoje djece, kako bi im pomogli da ostvare uspjeh u školi. Istakli su da to može biti zbog kompleksnosti nastavnog programa ili nedovoljne podrške koju učenici dobijaju unutar obrazovnog sistema.

Rezultati ovog upitnika pokazali su da gotovo polovina roditelja (48,3 odsto) izjavljuje da njihova djeca koriste dopunsku i dodatnu nastavu u školama, što ukazuje na to da su te vrste nastave važan resurs za podršku učenicima. Sa druge strane, 38 odsto roditelja navodi da njihova djeca dopunsku i dodatnu nastavu ne koriste, što može ukazivati na to da ona nije dostupna svima ili da roditelji i djeca ne vide potrebu za tim oblikom podrške.

To istraživanje je pokazalo da značajan dio roditelja (39,3 odsto) plaća dodatno nastavno osoblje izvan školskog vremena, bilo iz jednog predmeta (18,1 odsto) ili iz više predmeta (21,2 odsto). Ovaj podatak, upozorili su oni, naglašava potrebu za vanškolskom podrškom, koja može biti posljedica nedostatka vremena ili kapaciteta u školama da se adekvatno odgovori na sve obrazovne potrebe djece

Iako skoro polovina roditelja (47,4 odsto) ne angažuje dodatno nastavno osoblje, visok procenat onih koji to čine, prema nalazu, ukazuje na to da veliki broj učenika traži dodatnu pomoć van formalnog obrazovnog sistema.

- To može ukazivati na potencijalne nedostatke u formalnom obrazovnom sistemu, kao što su preopterećenost nastavnika, veliki broj učenika u odjeljenjima ili neadekvatno prilagođavanje obrazovnog programa potrebama učenika – ukazano je kroz ovo istraživanje koje je poslato nadležnim institucijama.

Podsjetimo, prosvjetari pregovaraju sa Vladom da im se uvećaju zarade za deset odsto. Ukoliko se ne dogovore krajem ovog mjeseca, najavili su da će da organizuju protest. Sindikalci traže da se uvećaju zarade u javnom sektoru, odnosno da se vrijednost koeficijenta poveća sa 90 na sto eura. Ranije je saopštavano da nastavnici imaju platu koja je ispod prosječne u državi, odnosno da je ispod hiljadu eura.

,,Najvažnije je da dijete ne izgubi ravnotežu između obaveza i slobodnog vremena“

Pedagoškinja Marija Draganić-Vulanović rekla je za Pobjedu da su privatni časovi danas sve prisutniji i predstavljaju odgovor na različite potrebe, kako učenika, tako i roditelja. Međutim, kako ističe, važno je sagledati njihov uticaj iz šire pedagoške perspektive.

Draganić-Vulanović (FOTO: Privatna arhiva)- Sa jedne strane, dodatna podrška može biti korisna za učenike koji imaju poteškoće u savladavanju gradiva ili im je potreban individualizovan pristup. U tom smislu, privatni časovi mogu doprinijeti jačanju samopouzdanja i uspjeha. Međutim, problem nastaje kada oni postanu pravilo, a ne izuzetak. Tada dolazi do opterećenja učenika, smanjenja slobodnog vremena i mogućnosti za igru, odmor i razvoj drugih interesovanja, što je posebno važno za cjelokupan razvoj ličnosti – rekla je ona.

Dodaje da je važno naglasiti da škola treba da obezbijedi adekvatnu podršku kroz dopunsku i dodatnu nastavu. Kada taj sistem funkcioniše kvalitetno, prema njenim riječima, potreba za privatnim časovima se znatno smanjuje.

- S aspekta djeteta, kontinuirani odlazak na privatne časove može stvoriti osjećaj pritiska i očekivanja, posebno ako dolazi iz želje roditelja za postizanjem boljih rezultata, a ne iz realne potrebe djeteta. Takođe, ovaj fenomen otvara i pitanje jednakosti u obrazovanju, jer nemaju sva djeca iste mogućnosti za dodatnu podršku van škole. Zato je važno pronaći balans. Privatni časovi mogu biti korisni kao podrška, ali ne smiju zamijeniti osnovnu ulogu škole niti opteretiti dijete do mjere da se narušava njegovo slobodno vrijeme i emocionalna dobrobit – rekla je ona.

Ističe da je posebno važno dodatno motivisati učenike za korišćenje dopunske nastave u okviru škole, jer ona predstavlja prvi i najprirodniji vid podrške u učenju.

- Kada se ovaj oblik rada kvalitetno organizuje i približi učenicima na adekvatan način, potreba za privatnim časovima se može znatno smanjiti, a učenici razvijaju veće povjerenje u školski sistem i sopstvene sposobnosti. Najvažnije je da dijete ne izgubi ravnotežu između obaveza i slobodnog vremena, jer upravo u toj ravnoteži leži zdrav razvoj i motivacija za učenje – navela je ona.

Aleksa nije odlazio na privatne časove, izazov je naći dobrog privatnog profesora

Aleksa Damjanović je student prve godine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. On je nedavno bio u fokusu javnosti nakon što je, kao učenik podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“ osvojio bronzanu medalju na Međunarodnoj olimpijadi iz hemije u Dubaiju, čime je Crna Gora prvi put u istoriji obezbijedila medalju na ovom prestižnom takmičenju. Aleksa Pobjedi kaže da tokom dosadašnjeg školovanja nikada nije bio na privatnom času, ne zato što misli da su oni loši, već zato što je svaku nedoumicu i pitanje, ukoliko bi ga imao, rješavao sa predmetnim nastavnikom u toku redovnog, dopunskog ili dodatnog časa koji su se redovno održavali u njegovoj osnovnoj i srednjoj školi. On je završio OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić“ u Kotoru.

Damjanović (FOTO: Privatna arhiva)- Iz mog iskustva, problem najčešće nastaje kada učenik nema motivaciju da uči sam i nema konkretna pitanja koja bi postavio nastavniku u vezi sa gradivom, pa poseže za privatnim profesorom u nadi da će mu on tu lekciju nešto bolje ponovo objasniti. Otežavajuća okolnost je, takođe, naći dobrog privatnog profesora. Nebrojeno puta se desilo da moj drug ili drugarica pođe na privatan čas kod nastavnika koji traži moje sveske ili smjernice ne samo o tome „šta se uči“ nego i „kako se uči“ – kaže Aleksa.

Budući da nikada nije imao potrebu za privatnim časom, o istom, kako dodaje, ne može ni da sudi.

- Ali smatram da su u pravilnom obrazovnom sistemu za sticanje znanja sasvim dovoljni redovni, predmetni profesor u školi i posvećen učenik koji danas ima širok i nikada lakši pristup svim informacijama i literaturi; jer znanje se može ponuditi, ne i nametnuti, a postoji samo onda kada postoji volja da se razumije i prihvati – kazao je on.