Ako je Možura "isplativ projekat", kako firma bez imovine, bez zaposlenih i bez ijedne druge fakture kupi i isti dan preproda opremu za 40 miliona eura - i završi sa 12 miliona neplaćenog poreskog duga na Crnoj listi poreskih dužnika i dan danas na trećem mjestu. Osnovni dug sedam miliona eura, a zbog kamata usljed neplaćanja danas je ukupan poreski dug te firme iz projekta Možura 12,8 miliona eura, saopštio je u razgovoru za Portal RTCG potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.

Foto: skupština.me

"To su šeme i mahinacije, a ne biznis i održivo ulaganje. Apologete ovog poduhvata iz DPS-a treba da jasno odgovore na pitanje je li 12 miliona eura neplaćenog poreskog duga iz projekta 'Možura' pokazatelj ekonomske koristi za Crnu Goru", istakao je Koprivica. 

Kako je objasnio, riječ je o firmi Spic ronghe international Montenegro limited.

"Višestruke prevare na štetu države u njenoj režiji su preduzete. Prvo, pokušala je da ostvari povraćaj PDV-a, a nije ni bila registrovana u sistemu PDV-a. Drugo, pokušala je da ostvari poresku privilegiju po osnovu obavljanja poslova lizinga, a nema dozvolu Centralne banke za lizing. Jedini promet koji je ta firma, registrovana u Crnoj Gori, iskazala u Crnoj Gori jeste kupovina, pa u isti dan prodaja jedne iste opreme (trubine, vjetrogeneratori) u vrijednosti 40 miliona eura. Kupila je opremu od Mozura wind park i istog dana ponovo prodala toj firmi. Nezabilježena gimnastika. Cilj je bio dvostruk. Prvo, da se vještački napumpa iznos pravo na odbitak ulaznog PDV-a. Drugo, da se Mozuri wind park upumpa novac, neobjašnjivog porijekla, od kojeg će Mozura wind park vratiti pozajmice od kojih je finansirala prvobitnu nabavku te opreme od firme Envision iz Kine. Firma Spik ronghe international Montenegro limited je taj novac uplatila na devizni račun u inostranstvu Mozura wind park", kazao je Koprivica.

Postavlja se pitanje, dodaje, otkud 40 miliona eura firmi koja nema nikakvu imovinu u Crnoj Gori, nijednu oporezivu djelatnost nije obavila, nije izdala nijednu drugu fakturu, niti ima ikakav operativni kapacitet.

"Ta firma je registrovana za finansijski lizing, a dozvolu za lizing poslove nije dobila od Centralne banke. Obrazac prevare. I ta firma je upumpala 40 miliona u vjetroelektranu, a nije platila PDV. Izbjegla tom prilikom da plati sedam miliona eura. Kako (Milo) Đukanović, (Vladimir) Kavarić, (Branimir) Gvozdenović i njihovi protagonisti mogu da objasne ovu štetu za budžet Crne Gore? Ovo je svojevrsna afera "Možura 2". Ovo ističem jer na osnovu jasnih dokaza se izvodi zaključak da jedino bezakonje u vezi sa ovim projektom ne leži samo u prenosu ugovora sa Fersa-Čelebić na Cifidex, bez poštovanja važećih pravila, i uz podjelu koruptivne rente, već se prevare i bezakonje protežu i tokom realizacije ovog projekta i to na direktnu štetu budžeta Crne Gore", podvukao je Koprivica. 

Smatra da je u cilju potpunog rasvjetljenja ove afere potrebna, kako koordinisana strategija državnih organa, tako i ostvarivanje međunarodne saradnje.

"Na Malti i u Španiji postoje zainteresovana lica i institucionalni akteri koji mogu doprinijeti utvrđivanju svih činjenica. U cilju pune slike koju javnost treba da ima, iznos korupcije nije četiri miliona eura, kako se čulo na skupštuinskom Anketnom odboru, nego i znatno viši. O tome svjedoči više činjenica. Recimo akcije je Cifidex prodao Enemalti 28. decembra 2015 godine za 10,3 miliona eura. Cifidex je potom prebacio 7,8 miliona eura kompaniji 17 Black. Tri miliona je bio povraćaj sredstava upotrebljenih za kupovinu akcija, a 4,8 miliona eura je koruptivni profit. Takođe, imamo zaključenje Konzorcijalnog ugovora 19. aprila 2016. godine između IREDL, Vestigo, Envision, Enemalte i Montenegro Wind park Power JV, po kojem je dogovoreno da JV preuzme akcije Mozure od Enemalte, 6,8 miliona eura isplata po Ugovoru o plaćanju, 3,5 miliona eura Enemalti u gotovini; konziorcijum preuzima garanciju, a plaća se i dodatna vrijednost Enemalti za gotovinu", naglasio je Koprivica.

Po njegovoj tvrdnji, upravo je ova Envision, kineska firma, dobavljač one opreme vrijedne 40 miliona eura sa početka analize.

Upravo Envision uplaćuje 680.000 eura u ime Malta Montenegro Wind power JV i to 21. aprila 2016 godine, potencirao je potpredsjednik Vlade.

"Afera 'Možura' ima faze, a svaka je prožeta prevarom i bezakonjem u različitim pojavnim oblicima. Svaki aspekt ove korupcije međunarodnih razmjera mora biti istražen. To je I ključno opredjeljenje Vlade Crne Gore i Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije", zaključio je Koprivica. 

Podsjetimo, projekat Možura se pominje u istraživanju o korupciji na Malti tamošnje novinarke Dafne Karuana Galicija, koja je smrtno nastradala u eksploziji auto-bombe oktobra 2017. godine.

Američki Stejt Department je prije nekoliko godina stavio na listu sankcionisanih lica bivše zvaničnike Malte, Konrada Micija i Kita Šembrija"zbog umješanosti u značajnu korupciju".

Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, vrijedna oko 90 miliona eura, puštena je u rad sredinom novembra 2019.godine, u vrijeme dok su na vlasti bili Demokratska partija socijalista (DPS) i Milo Đukanović.

Možura se sastoji od 23 vjetrenjače, a godišnje proizvodi oko 120 GWH energije, saopšteno je tada iz Vlade.

Naveli su da je investiciju realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanina Malta Montenegro Wind Park, a da je glavni izvođač radova bila kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering.

Ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u trajno vlasništvo države Crne Gore 2035.godine.

Projekat Možura je pokrenut 2010.godine i, prema istraživanju Rojtersa, koncesiju za izgradnju dobila je španska kompanija Fersa Renovables, da bi nakon niza vrlo čudnih transakcija krajem 2015. godine malteška vlada objavila da je kupuje državna kompanija Enemelta.

Kompanija je, prema tim navodima, u jednom trenutku bila prodata posredniku - kompaniji Cifidex Ltd sa sjedištem na Sejšelima.

Anketni odbor Skupštine Crne Gore sada ispituje slučaj "Možura".

U petak je u parlamentu predstavljena šema koja obuhvata desetine povezanih firmi, fizičkih lica i institucija iz Crne Gore i inostranstva, za koje se sumnja da su koordinisano djelovali kako bi prikrili koruptivne aktivnosti u vezi sa realizacijom ovog projekta.