Danas je godišnjica masakra u Baru nad regrutima s Kosova. Starješine su naredile a pripadnici Desete crnogorske udarne brigade realizovali masovno i neselektivno strijeljanje više stotina mladića, uglavnom albanske i bošnjačke nacionalnosti, prisilno mobilisanih u Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije za potrebe oslobođenja Istre (Hrvatska) i osvajanja Trsta (Italija). Prema svjedočenjima pripadnika brigade, njihova mrtva tijela su, u najvećem broju, polivena benzinom i zapaljena, kazao je Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava.

 

Foto: YT screenshot/ Mediabiro

“Crnogorska javnost nema razloga za strah od demokratizacije javnog sjećanja. Tekovine narodnooslobodilačkog rata (NOR) i antifašizma su neupitne. Pojedinačni primjeri nečovječnog, nehumanog i nepravednog postupanja, kao u ovom konkretnom primjeru, ne mogu dovesti u pitanje smisao i značaj NOR i odlučujući doprinos partizanskog pokreta u borbi protiv okupatora i kolaboracionista”, saopštio je Zeković.

Kako je kazao, otvaranje javne rasprave o ovome događaju, uz podnijetu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore, već rezultira otkrivanjem novih činjenicama koje pomažu razumijevanje ukupnog tadašnjeg konteksta, sudbine mrtvih tijela i kako su se vlasti odnijele prema odgovornima za ovu tragediju.

“Kao živa bića, trebamo biti svjesni naših dužnosti prema mrtvima, kao prošlim živim bićima. Svi koji drže do ljudskih prava i prava na istinu su protiv nezdravog revizionizma i žele da se smanje i suzbiju neosnovani otpori rasvjetljavanju ovog zločina, sahrani i memorijalizaciji žrtava”, poručio je Zeković.

Zeković je istakao da je zato za pohvalu i podršku oglašavanje Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

 
“Pozvali su da se osvijetli tamna strana naše istorije i oda poštovanje nevinim žrtvama. To je i poziv da se odnos prema mrtvima oslobodi ideološke i svake druge napetosti i isključivosti, zasnuje na činjenicima i humanističkom pristupu, te, u što većoj mjeri racionalizuje. Boračke i organizacije koje njeguju sjećanje na NOR važan su akter procesa suočavanja s prošlošću. Posebnom kod afirmacije slobodarskih tradicija i vrijednosti kao i kod identifikacije lokacija na kojima se nalaze prikrivene i neobilježene grobnice iz Drugog svjetskog rata i sprovedene socijalističke revolucije”, naveo je Zeković.

On je apelovao na predsjednika barske opštine Dušana Raičevića, predsjednika opštinske skupštine, Branislava Nenezića i sve odbornike da zajedno, sa svim drugim društvenim protagonistima, preuzimajući svoj dio odgovornosti, podrže kulturno osjetljiviji i operativniji odnos prema ljudskim pravima i kulturi sjećanja na lokalnom nivou.

Prema riječima Zekovića, kosturni ostaci ubijenih sa Kosova su na različitim mjestima na teritoriji Bara.

“Određene informacije o lokaciji kostiju, koje trebaju provjeriti nadležni pravosudni organi, mogle bi da i dodatno šokiraju i uvrijede javnost”, dodao je.

Kako je istakao, lokalne vlasti treba da predvode i upravljaju zajedničkim procesom koji vodi uljudnosti i trajnom miru.

“Svi zajedno, bez obzira na naše razlike, trebamo se odgovorno postaviti prema zahtjevima i očekivanjima građanskih, intelektualnih, kulturnih i političkih struktura albanskog i bošnjačkog naroda. Trebamo, na djelu, potvrditi da su noseći i nerazdvojni elementi savremene i evropski orjentisane Crne Gore i da nijesu predmet ili razlog iskorišćavanja i političke (zlo)upotrebe brojčano većih naroda”, zaključio je Zeković.