Kina pojačava diplomatsku ofanzivu povodom rata s Iranom, izlazeći s pet tačaka prijedloga zajedno s Pakistanom, okupljajući podršku zemalja Zaljeva i protiveći se prijedlogu Ujedinjenih nacija da se koristi svaki neophodni oblik sile kako bi se otvorio Hormuški moreuz.

Foto: Ilustracija/Pixabay

To je najnoviji pokušaj Pekinga da zauzme istaknutiju ulogu u globalnim odnosima, iako bi se mogao pokazati više retoričkim nego suštinskim, s obzirom na to da Sjedinjene Američke Države djeluju nezainteresovano za napore Kine.

"Rat s Iranom je prioritet svih država u i izvan regiona. To je prilika koju Kina neće propustiti da demonstrira svoje liderstvo i diplomatsku inicijativu", smatra Sun Yun, direktorica programa za Kinu u Stimson Centru, think-tanku sa sjedištem u Washingtonu.

Danny Russel, bivši visoki američki diplomata, opisao je kinesku diplomatiju kao "performativnu" i uporedio pet tačaka prijedloga za okončanje rata s Iranom s njenim 12-tačaka planom za Ukrajinu iz 2023. godine, koji je, kako kaže, bio "ispunjen floskulama, ali nikada nije proveden u djelo".

"Kineska naracija je da je, dok je Washington nepromišljen, agresivan i ne vodi računa o troškovima po druge, Kina principijelan i odgovoran šampion mira", rekao je Russel, sada ugledni saradnik u Asia Society Policy Instituteu.

On kaže da "ono što vidimo od Kine je poruka, a ne posredovanje."

Kina od izbijanja rata "neumorno radi za mir", rekao je Liu Pengyu, portparol kineske ambasade u Washingtonu.

Administracija Donalda Trumpa, prema riječima američkih zvaničnika, pokazuje malo entuzijazma za mogućnost kineskog posredništva.

SAD su se razočarale u napore trećih strana u posredovanju i nemaju gotovo nikakvu želju da podižu međunarodni status Kine ili joj daju priliku da prisvoji zasluge za eventualni uspjeh na Bliskom istoku, rekla su trojica američkih zvaničnika koji su govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni da javno razgovaraju o mogućim diplomatskim opcijama.

Jedan od zvaničnika opisao je stav administracije prema zajedničkoj inicijativi Kine i Pakistana kao "agnostičan", ni podrška ni odbacivanje, ali sva trojica su naglasila da se to može promijeniti ako se Trump uključi prije planiranog samita s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Za Peking postoji i dodatni motiv da vidi smirivanje rata prije nego što Trump otputuje u Kinu sredinom maja. Pozivajući se na obaveze koje proizlaze iz rata, Trump je već jednom odgodio posjetu prvobitno zakazanu za kraj marta.

"Nema garancije da Trump možda neće ponovo odgoditi put u Kinu ako se rat razbukta", rekla je Sun.

Rat je u petak ušao u fazu velike eskalacije kada je Iran oborio dva američka vojna aviona, prvi put otkako je sukob počeo prije pet sedmica. Trump je za NBC News rekao da to neće utjecati na pregovore s Iranom, samo nekoliko dana nakon što je u obraćanju naciji izjavio da su SAD "pobjedile i potpuno desetkovale Iran".

Za sada je Kina više zaštićena od poremećaja u Hormuškom moreuzu nego druge zemlje, nakon što je diverzificirala izvore energije i smanjila oslanjanje na fosilna goriva.

Kina se na Iran oslanja za oko 13 posto svojih uvoznih potreba za naftom, a Peking radi s Teheranom na omogućavanju prolaza brodova pod kineskom zastavom kroz ovu ključnu pomorsku rutu, gdje je iranski stisak podigao cijene energenata. Kina također održava veliku stratešku rezervu nafte.

Iako se pozicionirala da ublaži kratkoročne šokove, analitičari upozoravaju da je Peking zabrinut zbog dugotrajnog rata i ima interes da pokuša doprinijeti njegovom okončanju.

"Eskalacija sukoba počet će štetiti kineskim interesima. Pošto je kineski model rasta toliko orijentisan na izvoz, dugotrajni energetski šokovi i poremećaji u pomorskom transportu značiće skuplje ulazne troškove i slabiju globalnu potražnju, što će dodatno narušiti njegovu ranjivu ekonomiju", rekao je Russel.

Osim što ne želi dug rat, Kina "koristi priliku da sugeriše kako pomaže u ublažavanju krize koju je izazvala Amerika, posebno kako postaje sve očigledniji izostanak promišljene strategije Trumpove administracije za obuzdavanje posljedica", rekao je Ali Wyne, viši savjetnik za istraživanje i zagovaranje u organizaciji International Crisis Group, specijalizovan za odnose SAD-Kina.

Nakon izbijanja rata, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao je s kolegama iz Rusije, Omana, Irana, Francuske, Izraela, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iranu je poručio da Kina cijeni prijateljstvo s Teheranom, Izrael je pozvao da obustavi vojne operacije i izrazio spremnost Pekinga da odigra ulogu u traženju mira.

Protekle sedmice Wang je u Pekingu ugostio pakistanskog kolegu kako bi dogovorili zajednički prijedlog u pet tačaka, koji poziva na okončanje neprijateljstava i ponovno otvaranje moreuza.

Wang je, prema riječima Liu Pengyua, obavio više od 20 telefonskih razgovora s ministrima vanjskih poslova iz regiona, a specijalni izaslanik je posjetio više zemalja s ciljem promocije mira i deeskalacije tenzija.

Wang je podršku kineskom planu tražio i od šefice evropske diplomatije Kaje Kallas, rekavši joj da prijedlog predstavlja "široki međunarodni konsenzus", saopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova. Saudijskom ministru vanjskih poslova princu Faisalu bin Farhanu rekao je da je zaustavljanje borbi najhitnije pitanje.

Ove sedmice razgovarao je i s ministrom vanjskih poslova Bahreina Abdullatifom bin Rashidom Al Zayanijem kako bi objasnio zašto se Kina protivi bahreinskom prijedlogu u Ujedinjenim narodima da se dozvoli upotreba vojne sile za otvaranje Hormuškog moreuza. Wang je poručio da potezi Vijeća sigurnosti UN-a treba da doprinose smirivanju tenzija, "a ne da podržavaju nezakonite ratne poteze, a kamoli da dolijevaju ulje na vatru".

Kina i Rusija su, prema riječima jednog diplomate UN-a, tvrdile da bi SAD ili druge države mogle iskoristiti mehanizam odobren od UN-a kako bi eskalirale smrtonosni rat.

Obje zemlje trenutno imaju manje neposrednu potrebu da vide moreuz u potpunosti otvorenim. Dok je Kina uspjela platiti prolaz dijela svojih brodova, Rusija profitira od visoke cijene nafte, svog glavnog izvoznog proizvoda.

Nastojeći izbjeći veto, Bahrein je znatno ublažio svoj prijedlog tako da sada predviđa ovlaštenje samo za defanzivne – ali ne i ofanzivne – akcije kako bi se osigurao siguran prolaz brodova kroz moreuz. Glasanje je odgođeno za narednu sedmicu.

Kina smatra da je za rješenje problema u moreuzu potreban prekid vatre. No njen zajednički plan s Pakistanom uglavnom je dočekan šutnjom u Washingtonu.

Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je plan teško ocijeniti jer više liči na neodređen poziv na poštivanje međunarodnog prava, važnost diplomatije i uloge UN-a, nego na konkretan putokaz ka miru.