Vjernici Rimokatoličke crkve i drugih zapadnih crkava danas slave najveći hrišćanski praznik – uskrsnuće Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Uskrsnuće sina Božijeg temelj je hrišćanske vjere, obnova života, simbol neuništivosti duha na kome počiva vjera u Boga.

Prema hrišćanskom vjerovanju, Hrist je uskrsnuo trećeg dana poslije smrti. Prema jevanđeljima, događaj se zbio na Isusovom grobu, a radosnu vijest je ženama mironosicama, saopštio arhanđel Gavrilo.

Praznik započinje odlaskom na svečanu službu, koja podsjeća da je Isus Hrist, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i deve Marije i postao čovjek, došao u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, a potom je uskrsao iz mrtvih.

Običaj je da vjernici na uskršnju misu ponesu uskršnja jaja i hranu, koje sveštenik zatim blagoslovi.

Jaja se boje prvenstveno u crvenu boju

Za Uskrs, svuda je uobičajeno bojenje jaja, prvenstveno u crvenu boju, koja predstavlja simbol novog života.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.

Uz bogatu trpezu okuplja se porodica, kreće u zabavnu potragu za skrivenim jajima, negdje se nadmeću za najjače.

Ovaj veliki praznik donio je i veliki broj običaja koji se razlikuju od zemlje do zemlje.