Demonstriramo čvrstu posvećenost cilju članstva do 2028. godine sa svim zatvorenim poglavljima do kraja tekuće. Crna Gora sebe vidi kao most između Zapadnog Balkana i EU, podržavajući regata princip proširenja, zasnovan na zaslugama. Interne debate o EU reformama u Francuskoj i nasljeđena bilateralna pitanja sa Hrvatskom, ne treba interpetirati kao protivljenje članstvu CG, naprotiv, ove dvije države su snažni podržavaoci naše evrointegracije, kazala je ministarka evropskih poslovaa Maida Gorčević u intrevjuu za španski dnevnik El mundo.
 

 

Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković 

Imala sam zadovoljstvo da u intervjuu za cijenjeni španski dnevnik @elmundoes pojasnim perspektivu evropskog puta ????????.

Istakla sam da:
???? Demonstriramo čvrstu posvećenost cilju članstva do 2028. godine sa svim zatvorenim poglavljima do kraja tekuće.

???? Crna Gora sebe vidi kao… pic.twitter.com/Pnb5iar5wK

— Maida Gorčević (@maidagorcevic) April 5, 2026

Kako protiču ovi intenzivni mjeseci rada na pristupanju EU?

Mi smo najnapredniji kandidat i u posljednjim mjesecima dali smo snažan zamah našem evropskom putu. Sproveli smo brojne reforme koje su omogućile značajan iskorak, kako za Crnu Goru, tako i za samu politiku proširenja. Možemo biti veoma ponosni na plan da do kraja ove godine zatvorimo sva preostala poglavlja, kako bismo 2028. postali 28. država članica.

Koji su najveći izazovi u pregovorima?

Najzahtjevnije su reforme, jer ih nije uvijek lako objasniti, niti su politički popularne. Iako oko 80% građana podržava članstvo u EU, pred nama je još mnogo posla. Ipak, motivacija u Vladi je visoka. Reforme su ključne za članstvo i pomoći će nam da izgradimo snažnije institucije i budemo spremni za integraciju.

Zašto su Francuska i Hrvatska pokazale određene rezerve?

Kada je riječ o Francuskoj, to je povezano sa unutrašnjim reformama EU i budućnošću politike proširenja. Važno je da se reforme unutar EU i pregovori o pristupanju odvijaju paralelno. Za Crnu Goru to predstavlja dodatni podsticaj da ostvarujemo konkretne rezultate.

Što se tiče Hrvatske, riječ je o otvorenim bilateralnim pitanjima koja želimo riješiti prije ulaska u EU. Hrvatska je jedan od naših najbližih partnera i rješavanje tih pitanja pokazaće da smo pouzdan partner.

Šta očekujete od Samita EU–Zapadni Balkan u Tivtu?

Održava se u simboličnoj godini – 20 godina nezavisnosti. To je prilika da predstavimo rezultate i ojačamo političku podršku za naredni korak. Takođe, želimo pokazati napredak Crne Gore i potvrditi evropsku perspektivu regiona. Uvjereni smo da možemo biti most između regiona i EU.

Kakva je vaša vizija kada Crna Gora postane članica?

Naša vizija je jasna: Crna Gora kao potpuno integrisana članica EU, zasnovana na demokratiji, vladavini prava i zajedničkom prosperitetu. Za naše građane nema alternative – članstvo znači bolje institucije, više prilika i kvalitetniji život.

Šta Vas lično motiviše kao evropski orijentisanu političarku?

Vjerujem da EU predstavlja najuspješniji projekat mira i saradnje u savremenoj istoriji. Vrijednosti na kojima se zasniva – demokratija, vladavina prava i ljudska prava – ključne su i za Crnu Goru. Rad na pristupanju nije samo politički cilj, već obaveza da obezbijedimo stabilnu i prosperitetnu budućnost za naredne generacije.

Kako vaš pravnički i ekspertski background utiče na posao?

Proces pristupanja je kompleksna pravna transformacija. Moje obrazovanje pomaže u razumijevanju i primjeni evropskog zakonodavstva. Posebno se fokusiram na zaštitu osnovnih prava, jer su ta poglavlja među najvažnijima.

Kako gledate na izjavu Ursule fon der Lajen o proširenju kao „bezbjednosnom imperativu“?

EU je i politički i strateški projekat. Integracija Zapadnog Balkana doprinosi stabilnijoj i otpornijoj Evropi. Region prirodno pripada Evropi i važno je da svi dijele tu perspektivu.

Kakva je budućnost Zapadnog Balkana?

Nesumnjivo u EU. To je ključno za stabilnost i bezbjednost regiona i kontinenta. Inicijative poput ekonomskog plana rasta, SEPA sistema, smanjenja roaminga i „zelenih traka“ već približavaju region EU i prije formalnog članstva.

Da li Evropi treba veća snaga u današnjem geopolitičkom kontekstu?

Apsolutno. Jača i ujedinjenija Evropa znači veću otpornost. Jačanje institucija i strateških kapaciteta ključno je za zaštitu evropskih vrijednosti.

Da li globalni sukobi mogu uticati na proces proširenja?

Integracija ostaje naš prioritet. Sukobi pokazuju koliko je važna snažna Evropa. Samo jača i proširena EU može odgovoriti na savremene izazove.

Poruka državama članicama EU?

Crna Gora nije samo kandidat koji prednjači – mi već živimo evropske vrijednosti. Kao članica NATO-a i država potpuno usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, želimo biti aktivan i pouzdan partner koji doprinosi jačanju Unije i rješavanju globalnih izazova.