Jedna odredba u novom zakonu o vojnoj službi u Njemačkoj izazvala je snažne reakcije javnosti i dovela ministra odbrane Boris Pistorius u nezgodnu situaciju, primoravši ga da dodatno pojasni namjere vlade.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Naime, nova regulativa predviđa da muškarci starosti od 17 do 45 godina moraju da se prijave Bundesveru ukoliko planiraju boravak u inostranstvu duži od tri mjeseca. Ova odredba izazvala je veliko nezadovoljstvo, jer je mnogi vide kao ograničenje ličnih sloboda.

Iz Ministarstva odbrane poručuju da je cilj ove mjere isključivo administrativni:

„U slučaju krize moramo znati ko se duže nalazi u inostranstvu.“

Ipak, nakon burnih reakcija, ministar Pistorius ublažio je ton i pokušao da smiri javnost:
„Svi, bez obzira na godine, mogu slobodno da putuju i trenutno nije potrebno tražiti nikakvu dozvolu. U mirnodopskim uslovima neće biti postupaka za izdavanje odobrenja.“

On je najavio i donošenje posebne administrativne uredbe kojom će se ova obaveza praktično staviti van snage dok je vojna služba i dalje dobrovoljna.

Odredba prošla „ispod radara“

Zanimljivo je da ova značajna izmjena u početku gotovo nije privukla pažnju javnosti. Zakon je stupio na snagu 1. januara, ali su tada u fokusu bile rasprave o dobrovoljnom služenju vojnog roka i novim vojnim upitnicima.

Tek kada je početkom aprila ovu temu otvorio list Frankfurter Rundschau, nastala je konfuzija: kako dobiti dozvolu i da li prijete kazne za nepoštovanje pravila?

Dodatni problem leži u činjenici da je slična odredba u ranijem zakonu važila isključivo u vanrednim situacijama koje proglasi Bundestag — poput neposredne prijetnje državi. Sada se, međutim, formalno primjenjuje stalno, što je izazvalo posebne kritike.

Opozicija u Bundestagu ocijenila je zakon kao loše formulisan, upozoravajući da može ozbiljno ograničiti slobodu kretanja muškaraca.

„Rupa“ od 15 godina u evidenciji

Jedan od ključnih razloga za uvođenje ove mjere jeste nedostatak podataka o vojno sposobnim građanima.

Nakon što je Njemačka 2011. suspendovala obavezni vojni rok, prestalo je sistematsko prikupljanje podataka. Tako je nastala „rupa“ od 15 godina — obuhvata muškarce rođene između 1993. i 2007. godine, njih oko 5,5 miliona.

Novi zakon pokušava da obnovi tu evidenciju. Već od ove godine, svi mladići rođeni 2008. ili kasnije moraju da popune vojni upitnik i, po potrebi, da se odazovu na ljekarski pregled.

Bundesveru nedostaje ljudi

Cilj reforme je i povećanje broja pripadnika Bundesvera. Trenutno više od 13.000 ljudi dobrovoljno služi vojsku, što predstavlja rast od 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ipak, ostaje neizvjesno da li će dobrovoljni sistem biti dovoljan.

Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je da će se najkasnije 2027. godine procijeniti situacija. Ukoliko broj dobrovoljaca ne bude zadovoljavajući, ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka moglo bi postati realna opcija.

U međuvremenu, sve više mladih muškaraca traži priznavanje prava na prigovor savjesti. Broj takvih zahtjeva u 2025. godini dostigao je najviši nivo od ukidanja obaveznog vojnog roka.