Agrobudžet za 2026. godinu u Crnoj Gori, vrijedan 77,3 miliona eura, usvojen je početkom aprila, uz kašnjenje koje je izazvalo dodatna pitanja u javnosti. Iako je na nivou prošlogodišnjeg, njegova struktura pokazuje manja izdvajanja iz državne kase i sve veće oslanjanje na evropske fondove, donacije i kredite. Gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, odgovarajući na kritike da je ovaj budžet više socijalni nego razvojni, objasnio da su podaci o smanjenju izdvajanja iz državnog budžeta “djelimično tačni”, ističući da je došlo do reorganizacije kroz Agenciju za plaćanje u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Foto: Vlada CG, arhiva

“Ove godine nijesmo mogli povećavati agrobudžet, jer bismo već naredne morali ukidati određene mjere koje nijesu kompatibilne sa pravilima Evropske komisije. Cilj je da do 2028. godine imamo potpuno usklađen sistem sa Evropskom unijom, gdje će naši poljoprivrednici imati iste uslove kao i njihove kolege u Evropi”, kazao je Joković.

Odgovarajući na primjedbe da je budžet nedovoljan, ministar je poručio da su ograničenja realna i da se sredstva moraju raspodijeliti i na druge sektore poput zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.

“Ja bih volio da je agrobudžet i milijardu eura, ali moramo biti realni. Neka svi koji traže više kažu od koga da uzmemo – od zdravstva, prosvjete ili socijale”, istakao je Joković.

Poseban izazov predstavlja starosna struktura poljoprivrednika, gdje je prosjek oko 60 godina, ipak, tvrdi da država nudi konkretne podsticaje mladima.

“Mladi poljoprivrednici mogu dobiti do 35 000 eura bespovratne podrške za pokretanje proizvodnje. Pitanje je ko zaista želi da se bavi ovim poslom, jer je ovo težak rad koji traje 365 dana u godini”, kazao je Joković.

Na pitanje kako smanjiti uvoz hrane, koji je u posljednjih pet godina porastao na preko milijardu eura, ministar je ukazao na širi kontekst ekonomskog rasta i veće kupovne moći građana.

“U Crnoj Gori se nikad bolje nije živjelo nego što se živi sad. Plate su neuporedivo veće nego ranije, broj zaposlenih je značajno porastao, a samim tim i potrošnja. Zbog toga raste i uvoz hrane, ali to ne znači da domaća proizvodnja stagnira”, istakao je Joković.

Govoreći o kašnjenju usvajanja budžeta, naglašava da je razlog pregovaranje sa Evropskom komisijom kako bi se zadržale postojeće mjere, uprkos obavezama usklađivanja sa evropskim pravilima.

Ministar je odbacio i tvrdnje da poljoprivrednici žive loše, ističući da su subvencije značajno porasle u odnosu na ranije periode.

„Nikad bolje nije bilo u poljoprivredi nego danas. Poljoprivrednik sa 15 muznih krava može dobiti godišnje subvencije u visini godišnje plate premijera, plus sav prihod od proizvodnje“, naveo je.