Vila Miločer biće otvorena 21. maja, na dan kada se obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti Crna Gora, dok će se ostrvo Sveti Stefan otvarati po fazama u junu i taj način dočekivati goste.

Foto:Mediabiro

To je na panelu „Destinacija: Rast – Budućnost turizma i povezanosti“ u okviru Adria Future Summit saopštio predsjednik Upravnog odbora Universal Capital Bank (UCB), Miloš Pavlović.

Na panelu su govorili direktorica marketing komunikacija, Luštica Bay – Slavica Milić i izvršna direktorica, Sonuba Crna Gora – Snežana Pekić..

Pavlović je poručio da je projekat Vile Miločer i Svetog Stefana u potpunosti usklađen sa prirodom, te izrazio očekivanje da će prestati, kako je naveo, pogrešan narativ u dijelu medija da luksuzni razvoj devastira prostor.

On je podsjetio da je nakon dugotrajnih pregovora sa državnim institucijama, koji traju od 2021. godine, konačno postignut dogovor o realizaciji projekta i njegovom ponovnom otvaranju. Najzahtjevniji dio procesa, kako je istakao, bio je uvjeriti donosioce odluka i javnost u značaj projekta i snagu brenda koji stoji iza njega.

„Nevjerovatno je koliko je naš biznis velik i koliko ljudi dolazi iz cijelog svijeta“, kazao je Pavlović, dodajući da komunikacija između vlasti i investitora često nije na zadovoljavajućem nivou, ali da odgovornost nije isključivo na jednoj strani.

Foto: Mediabiro

On je naglasio da se u javnosti često stvara negativna slika o velikim investitorima, iako, prema njegovim riječima, oni donose isključivo benefite.

„Do sada nisam vidio nijednog velikog investitora koji je nanio štetu Crnoj Gori“, rekao je Pavlović.

Govoreći o planovima, naveo je da su u toku intenzivne pripreme za ponovno otvaranje, te da će ponuda biti dodatno obogaćena sadržajima svjetski poznatih brendova kao što su Aman, Nammos i Zuma. Kako je istakao, riječ je o jedinstvenom konceptu na globalnom nivou, koji će biti dostupan samo na jednoj lokaciji u Crnoj Gori.

Osvrćući se na razvoj turizma, Pavlović je poručio da Crna Gora treba da se usmjeri ka elitnom turizmu, uz istovremeno unapređenje infrastrukture.

„Možemo graditi puteve, aerodrome i unaprijediti dostupnost, ali broj plaža ne možemo povećati. To znači da možemo primiti ograničen broj gostiju, koji treba da budu gosti više platežne moći“, kazao je on.

Kao primjere uspješnih projekata koji mogu doprinijeti toj strategiji, naveo je Porto Montenegro, Luštica Bay i Porto Novi.
Pavlović smatra da je za ostvarenje takve vizije neophodna jasna strategija i bolja saradnja sa državom, te upozorava na, kako kaže, pogrešan medijski narativ.

„Često se u medijima daje prostor pojedincima koji se predstavljaju kao glas cijelog društva, a postavlja se pitanje da li ovi projekti zaista uništavaju prirodu ili je riječ o pogrešnoj percepciji. Takav narativ je vrlo pogrešan“, zaključio je Pavlović.

Vizija koja postaje stvarnost: Kako Luštica Bay gradi održivu zajednicu

Razvoj velikih turističko-rezidencijalnih projekata na crnogorskom primorju često je bio praćen skepticizmom i pitanjima o njihovoj dugoročnoj održivosti.

Ipak, upravo su takvi projekti danas prepoznati kao okosnica razvoja regiona koji se sve češće naziva „Zlatni trougao“. Jedan od njih je i Luštica Bay, čiji razvoj je pratila direktorica marketing komunikacija u Luštica Bay-u Slavica Milić.

Milić je uključena u projekat od samog početka, još od 2012. godine, kada je ideja o izgradnji integrisanog grada na Luštici bila tek u začetku. „Prvih deset objekata tada još nije bilo ni završeno, a danas svjedočimo kako vizija postaje stvarnost“, prisjeća se Milić.

Slični projekti, poput Porto Montenegra i Porto Novog, u početku su nailazili na sumnju javnosti. Prema riječima Milić, ključ uspjeha leži u jasnoj i dosljednoj viziji.

„Ako izgubite fokus i počnete da lutate u onome što želite da postanete, nećete stići do cilja“, ističe Milić.

Međutim, sama vizija nije dovoljna. Njena realizacija mora biti pažljivo vođena i usklađena sa prostorom i zajednicom.

„Važno je da razvoj bude odgovoran – prema mjestu, ljudima i obećanjima koja su data. Upravo to gradi reputaciju“, naglašava Milić, dodajući da mnogi projekti ne uspiju da održe taj kontinuitet.

Posebnost Luštice Bay, kako objašnjava, jeste u tome što nije riječ o klasičnom turističkom rizortu, već o dugoročno planiranom, integrisanom gradu. Iako je ideja o „gradu“ prije petnaestak godina djelovala ambiciozno, danas se pokazuje kao opravdana.
„Razvili smo zajednicu koja je u velikoj mjeri samoodrživa“, kazala je Milić.

Proces razvoja, ipak, nije bio jednostavan. Pratile su ga brojne dileme, izazovi i ključne odluke. Uprkos tome, tim koji stoji iza projekta ostao je dosljedan prvobitnoj ideji.

Milić posebno ističe odgovornost marketinga u takvim projektima.

„Naš zadatak nije da obećavamo više nego što možemo ispuniti, već da jasno i iskreno komuniciramo ono što zaista gradimo. Istina je ponekad izazovna, ali je jedina održiva“, poručila je Milić.

Zaključak koji izdvaja kao ključan jeste jednostavan, ali zahtjevan: ostati vjeran viziji i realizovati je u skladu sa prostorom i njegovim potencijalima. Upravo u tome, smatra ona, leži formula uspjeha savremenih razvojnih projekata.

“Ovo nije borba jedne strane – ovo je zajednički proces između javnog i privatnog sektora

Razvoj velikih investicionih projekata u Crnoj Gori zahtijeva strpljenje, međusobno povjerenje i jasnu viziju, poručila je izvršna direktorica Sonuba Crna Gora Snežana Pekić.

Ona je istakla da da uspjeh ne može biti rezultat djelovanja samo jedne strane, već isključivo zajedničkog rada države i investitora.
Govoreći o iskustvu rada na kompleksnim projektima, Pekić je naglasila da je proces često obilježen izazovima, posebno u odnosu sa institucijama sistema. Ipak, kako je kazala, kontinuirani dijalog i spremnost traženja rješenja ključni su razlozi zbog kojih projekti opstaju i napreduju.

„Vlada Crne Gore je kroz vrijeme pokušavala da pronađe najbolji način da podrži kvalitetne projekte. Nekada su rješenja bila uspješna, nekada manje, ali je najvažnije da postoji volja za saradnjom“, rekla je Pekić.

Ona je posebno naglasila značaj povjerenja, koje, kako kaže, proizilazi iz dosljednosti i otvorene komunikacije.

„Kada imate sagovornika koji je spreman na dijalog i koji ostaje dosljedan, tada gradite odnos koji može da izdrži i izazovne periode“, kazala je Pekić.

Pored povjerenja, kao ključne faktore uspjeha izdvojila je i viziju i političku stabilnost. Prema njenim riječima, stabilnost ne podrazumijeva kontinuitet jedne vlasti, već funkcionalne institucije koje obezbjeđuju predvidivo poslovno okruženje bez obzira na političke promjene.

„Vizija razvoja mora biti zajednička svim političkim akterima, ali i jasno komunicirana građanima. Bez toga, i najbolji planovi ostaju nerazumljivi i nedovoljno podržani“, upozorila je Pekić.

Ona je ukazala i na važnost izgradnje šireg ekosistema koji uključuje ne samo investitore i državu, već i lokalne samouprave i zajednice. Dobra komunikacija sa lokalnim stanovništvom, kako je navela, ključna je za održiv razvoj projekata.

„Moramo biti dostupni i otvoreni za zajednicu. Samo ako radimo zajedno možemo graditi projekte koji imaju dugoročnu vrijednost“, zaključila je Pekić.



Kako je poručeno, razvoj ne može biti „one-man show“, već rezultat partnerstva javnog i privatnog sektora, zasnovanog na povjerenju, zajedničkoj viziji i stalnoj komunikaciji.

Panel je moderirao Upravljački partner, Horwath HTL Albanija – Majlind Lazimi